71 sat, 59 minuta i 20 sekundi nakon lansiranja, misija Apollo 11 se našla u području djelovanja Mjesečeve gravitacije. Bio je to jedan od posljednjih, krucijalnih koraka misije prema Mjesecu. Kada su prošli Mjesečevu sjenu, trojici članova posade se ukazao svemir u svoj svojoj čudnovatoj ljepoti. Sve do tog trenutka, astronauti nisu mogli jasno razaznati zvijezde.
 
 

Tamo, gore

 
Komandant misije, Neil Armstrong tada govori Kontroli misije: „Houston, imamo veliku promjenu. To je nebo puno zvijezda“.
 
Ovo su manje poznate riječi Neila Armstronga, tog najpoznatijeg člana posade Apolla 11, inače ćutljivog i samozatajnog čovjeka. Zapravo, njegova slava i heroizam su u suprotnosti sa njegovim karakterom: bio je povučen te se čak i nakon misije klonio slave i prevelikog medijskog izlaganja, ali mu je sudbinom dopalo da to ne može izbjeći. Sasvim je sigurno da Armstrongova povučenost nije rezultat nikakve ekscentričnosti, niti da je njegova skromnost lažna. Jednostavno, bio je takav.
 
U mnogim misijama komandant misije nije onaj koji ide prvi u poduhvat – na misijama Gemini kopiloti su imali izlaske u otvoreni svemir. Zapravo, prema tim pravilima, Buzz Aldrin je trebao biti „prvi čovjek na Mjesecu“. Međutim, lunarni modul Eagle koji ih je sa letjelice Columbia transportirao na Mjesec, bio je malo drugačije građen. Bilo je jednostavnije da Armstrong prvi izađe jer se otvor modula otvarao bliže pilotskom mjestu. Aldrin bi morao da pređe preko Armstronga kako bi prvi izašao.
 
Neil Armstrong je rođen u Wapakoneti, Ohio, 5. avgusta 1930. godine. Nakon što se borio u Korejskom ratu i završio fakultet, pridružiće se NASA i to u prvim godinama razvoja ove institucije. Postaje dio programa za astronaute 1962. godine da bi 1966. postao zapovjedni pilot za svoju prvu misiju, Gemini VIII.
 

Vjenčao se sa Janet Shearon 1956. godine. Par je uskoro dobio sina Erica 1957. godine, a 1959. na svijet je došla i kćer Karen. Nažalost, Karen je umrla od komplikacija povezanih s tumorom mozga koji je bio neoperativan u to doba. Sljedeće godine Armstrong je dočekao svoje treće dijete, sina Marka. Lična tragedija je jako pogodila Armstronga, koji je upravo u to doba polazio pripreme za astronaute, u posebnom programu.

Neil Armstrong s porodicom, izvor: getty mages

 

 
 

Gramatička greška

 
U čuvenoj rečenici „Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo“ (preciznije „Ovo je mali korak za čovjeka, a veliki skok za čovječanstvo“) nešto kasnije gramatički čistunci su primijetili da nedostaje neodređeni član „a“ ispred „man“ (čuje se da je Armstrong rekao „That’s one small step for man, one giant leap for mankind“). Armstrong je na to odgovorio kako sigurno nije tako rekao, ali kada je poslije tačno čuo snimak, priznao je da neodređeni član nedostaje, ali je dodao kako je svakako bila namjera da taj mali glas tu bude i da on takvo što ne bi rekao.
 
NASA je tu gramatičku grešku poslije pravdala smetnjama na komunikaciji. Zapravo, malo je vjerovatno da bi nativni govornik izostavio neodređeni član na tom mjestu, a od tada postoji čitava jedna mala svađa oko analiza originalnog zvučnog zapisa. Postoje akustičke analize snimka koje potvrđuju da je „a“ bilo izgovoreno, ali nije bilo snimljeno usljed ograničenosti tehnike snimanja, ali i one analize koje pokazuju suprotno. Ipak, analiza koju je uradio Peter Shann Ford je pokazala postojanje pomalo bezvučnog neodređenog člana i to da Neil u čuvenom trenutku nije počinio gramatički prestup.
 
Nakon Apolla 11, postao je predavač aeronautike na Univerzitetu Cincinnati, ali je ostao blizak NASA, koja ga je angažovala na istrazi oko grešaka u misiji Apollo 13.
 
Preminuo je 25. avgusta 2012. u Cincinnatiju, u 82. godini.