Crimson joy: karmin crveno se dobija iz vaški

Jedna od najpoznatijih nijansi crvene boje zove se karmin. Karmin žene koriste za isticanje usana, a dobio je ime upravo prema ovom pigmentu.

Još je William Blake spominje u pjesmi “The Sick Rose” (nastala oko 1789.):

U 16. vijeku Evropljani koji su došli u Ameriku primijetili su tradiciju Asteka i Maja u proizvodnji vibrantne crvene boje koja se koristila za farbanje tekstila. Karmin za ovo je dolazio iz spomenutih insekata.

Inače, ovi insekti nisu baš crveni. Kada ih radnici koji se bave proizvodnjom karmina skinu s opuncija, oni su bjelkasti, jer su prekriveni jednom vrstom voska. Da bi se ekstrahirao karmin, vosak se mora ukloniti. Za oko 450 grama pigmenta (1 funta) potrebno je oko 70 000 insekata.

Meksiko je sve do završetka Meksičkog rata (1810.-1821.) imao monopol nad izvozom kohineala i nikome se ta materija nije gadila zato što je porijeklom od vaški. Danas se dosta kohineala/karmina na tradicionalan način proizvodi u Peruu te Meksiku. Peru je najveći proizvođač ovog pigmenta.

Pokušaji introdukcije Dactylopius coccus na druge kontinente su bili bezuspješni. U 19. vijeku je pokušano u Australiji, unijeti su kaktusi i insekti, ali insektima nije nešto odgovaralo. No zato je opuncija kaktus postao invazivna vrsta i njegova brojnost je jedva regulisana početkom 20. vijeka. Propali su pokušaju introdukcija insekata i u Etiopiji pa je tako Latinska Amerika zadržala monopol nad proizvodnjom ove tvari.

2018. je naučnicima pošlo za rukom da proizvedu karminsku kiselinu u jednoj vrsti plijesni putem genetičkog inženjeringa. 

Kao aditiv u hrani i pigment u kozmetici, karmin / kohineal se označava kao “ekstrakt kohineala”, “crimson lake” (pogledajte malo bolje vaša rumenila, karmine, sjajeve za usne), “natural red no 4” i kao E120. Jedan od razloga što se ova materija (inače oblik karminske kiseline) tako mnogo koristi kao crvena boja u kozmetici i u hrani jeste to što se pokazalo kako su sintetičke crvene boje uglavnom karcinogene. Kako se ova boja pravi od insekata, a ne sintetički, tako spada u “prirodne sastojke” i tako se označava.

Naravno, ni karmin nije u potpunosti bezopasan. Naime, postoje ljudi koji su alergični na ovaj sastojak. Od 1998. do 2006. je u svijetu registrovano 32 ljudi koji su imali alergijske reakcije (uključujući i anafilaktički šok) zbog karmina. Za broj prije i poslije ovog perioda nemam podatke u trenutku pisanja ovog posta.

U zadnje vrijeme, učestala je pojava dezinformacija o tome kako neki proizvodi (uglavnom bombone, slatkiši i slično) sadrže insekte. Ove dezinformacije se igraju s činjenicom da neki od tih proizvoda sadrže karmin, E120, kao bojilo. Međutim, ne sadrže insekte. Svaka žena koja koristi karmin je i ne znajući pojela ko zna koliko karmina. Ova tvar je sigurna za ljudsku upotrebu, osim u malom procentu ljudi koji su osjetljivi na nju.

Ove dezinformacije i spinovanja su postala aktuelna u toku 2022. i 2023. jer je tada postala i aktuelna ideja smanjenja korištenja mesa i zamjene crvenog mesa proteinima insekata. Radikalni krugovi koji negiraju klimatske promjene, počeli su spinovati sve vijesti o tome i širiti kako se tajno ubacuju insekti u hranu, referirajući se ne samo na karmin, nego i na šelak (E 904), koji se također dugo koristi u prehrambrenoj industriji. Dijele se spiskovi hrane u kojoj ima E120 kako bi se proturila agenda da neko tjera ljude da jedu insekte. Međutim, ova tvar je u upotrebi već stotinama godina i niko se nije puno bunio zbog toga. Ukoliko niste alergični na nju, nema razloga da vam se gadi i da izbjegavate kozmetiku ili hranu s kohinealom. Ne podliježite zaplašivanju.

O tome šta su to boje pročitajte više ovdje.