Vrlo malo ljudi je zna reći šta je to boja i zašto ih boje toliko privlače. Kako nastaju boje, zašto su predmeti na svjetlosti obojeni i zašto neke kombinacije boja smatramo ugodnim, a druge neugodnim. Kako su boje i nijanse određenih boja dobile imena? 

 
Smatram da svako ko je završio osnovnu školu treba znati šta je to boja. Međutim, očigledno da sa našim obrazovnim sistemom nešto duboko ne valja, jer je jako čudno da lekcije o boji postoje u udžbenicima, ali da ih se niko ne sjeća. 
 
Ako nešto nije upamćeno, pogotovo nešto tako elementarno – onda je to znak da nije dobro predstavljeno u udžbeniku, a možda ni na satu. Ali, tako vam je to – mi smo društvo koje je gotovo pa uništilo svoj obrazovni sistem i nismo spremni na dubinske reforme obrazovanja, tako, dok ne postanemo zreli za to, jedini način da obrazovanje bude zanimljivo i da klinci nešto nauče jesu neformalni oblici obrazovanja – javna predavanja, blogovi, naučno-obrazovne emisije, ako ne domaće produkcije, a onda strane.
Vidljiva svjetlost je bijela – to je, recimo, ona svjetlost koju vidimo kao zrake koje prolaze proz neku pukotinu. Ta svjetlost je samo mali dio elektromagnetnog spektra – zajedno sa gama-zrakama, rentgenskim zrakama, UV zračenjem, infracrvenim zračenjem, mikrotalasima i radio-talasima.
 

Osnovni kvant, “paket” svjetlosti je foton, čestica koja nema masu niti naelektrisanje. Energija fotona ovisi o njihovoj frekvenciji, pa je E=hv (v je ovdje grčko slovo “ni”, oznaka za frekvenciju). Fotoni se kreću brzinom svjetlosti, znači oko 300 000 kilometara u sekundi.

 

Spektar elektromagnetnog zračenja, sa približnom usporedbom redova veličina, izvor: wikimedia commons
Međutim, bijela, vidljiva svjetlost nije bijela i to će naposlijetku dokazati Isaak Newton, čuvenim ogledom sa prizmom. Bijela svjetlost je kombinacija zračenja od 380 do 760 nm. Zapravo, to je svjetlost koju može percipirati ljudsko oko. Postoje životinje koje mogu percipirati i talasne dužine veće ili niže frekvencije (manje ili veće talasne dužine). 
 

Pojava razlaganja bijele svjetlosti na boje spektra se naziva rasipanje ili disperzija svjetlosti. Ovim putem različiti dijelovi spekra se “otkriju” – ljubičasta, indigo, plava, zelena, žuta, narandžasta i crvena. Zapravo, indigo ćete teško vidjeti u spektru – tu je boju Newton malo izmislio, kako bi broj boja spektra odgovarao broju tonova u muzičkoj ljestvici. 

Disperzija svjetlosti se događa i kada bijela svjetlosti prolazi kroz kapi vode, pa se formira duga. Međutim, baš me zanima koliko vas se može sjetiti koje boje spektra su gore, a koje dolje?

 
Crvena svjetlost se nalazi u vanjskom, gornjem dijelu duginog luka, jer ima najmanju frekvenciju, a najveću talasnu dužinu, dok se ljubičasta nalazi u unutrašnjem luku, jer ima najveću frekvenciju, a najmanju talasnu dužinu.
 
Ok sve to, ali predmeti koje vidimo obično nisu u svim duginim bojama. Zašto je neki predmet plav, a drugi zelen? List je zelen jer hlorofil lista “upija” sve boje spektra, jedino zelenu svjetlost odbija. Crn predmet je crn zato što upija svjetlost svih talasnih dužina, dok je neki predmet bijel zato što odbija svjetlost svih talasnih dužina, ništa ne upija.
 
Upravo zato se kuće u vrelim, pustinjskim krajevima farbaju u bijelo, kako bi odbijale svjetlosti te se ne bi pregrijavale. Upravo stoga je Santorini bijel.
 
Nebo je plavo jer Zemljina atmosfera rasipa svjetlost, a neke se boje rasipaju više od drugih. Zemljina atmosfera po danu najviše rasipa plavu svjetlost. Međutim, u sumrak, svjetlost duže putuje do Zemljine površine i pod drugačijim uglom nego danju. Tada je plava svjetlost toliko rasuta da je ne vidimo, nego vidimo rasutu crvenu svjetlost, koja ima veću talasnu dužinu od plave i nebo izgleda crveno.
 
Međutim, boje za nas ljude predstavljaju više od fizike i talasnih dužina. Boje imaju određeni uticaj na naše raspoloženje te im je vremenom pridodata određena simbolika. Ljudi su hiljadama godina pokušavali dobiti boje – pigmente iz raznih materijala koje su mogli naći u prirodi – od biljaka, od minerala, pa i od životinja. Priča o bojama je opširna i duga te jedan ili dva posta o ovoj temi neće biti dovoljni. Zato – očekujte još postova o bojama.