Istraživanje stepena oštećenosti koralnih grebena – tačnije, Velikog koralnog grebena u Pacifiku, pokazalo je kako su sva prijašnja oštećenja ovih visokovrijednih ekosistema bila mala u odnosu na ovo posljednje 2015./2016.

Istraživanje je sproveo Australian Research Council Centre of Excellence for Coral Reef Studies, a voditelj istraživanja je bio Terry Hughes. Prema ovoj studiji, svega oko 7% ekosistema je uspjelo izbjeći odumiranje, koje karakteriše izbjeljivanje korala. Zbog toga što korali gube boju, ova pojava je u engleskom dobro opisana kao “bleaching” – izbjeljivanje.

Zatim, u martu 2022. godine Veliki koraljni greben proživljava svoje četvrto masovno izbjeljivanje u posljednjih šest godina. Uprava morskog parka Velikog koraljnog grebena (GBRMPA) potvrdila je događaj nakon istraživanja koja su pokazala široko rasprostranjeno izbjeljivanje na reprezentativnom uzorku od 750 grebena, uprkos učinku hlađenja usljed sistema La Niña. “Važno je napomenuti da je izbijeljeni koralj pod stresom, ali još uvijek živ”, navodi se u priopćenju GBRMPA. “Ako su uslovi umjereni, izbijeljeni koralji mogu se oporaviti od ovog stresa, kao što je bio slučaj 2020. Naučnici su pozvali  organizaciju Ujedinjenih naroda UNESCO da proglasi greben oznakom ‘u opasnosti’ kako bi podigli svijest da se “približava prekretnici”, nakon koje će greben izgubiti svoju funkciju održivog ekosistema”.

 

Veliki australski koralni greben, izvor:https://collectively.org/en/article/virtual-reality-goggles-coral-reef/

Zašto korali gube boju?

Jedna od stvari koja promakne našim udžbenicima, jeste to da korali ne žive sami – oni su organizmi koji žive u simbiotskoj zajednici sa algama koje pripadaju filumu Zooxanthellae (dinoflagelati). To su mali jednoćelijske organizmi – protozoe, koje ne pripadaju niti biljkama niti životinjama, već zasebnom carstvu Protista.
Biosistematika protista je vrlo komplikovana i, koliko primjećujem, često se mijenja, pa je nekad teško držati korak sa tim – uglavnom ako želite znati kako izgledaju dinoflagelati/zooksantele – vrlo bliski organizmi su im amebe i papučice. Zooksantele su autotrofni organizmi, a žive unutar korala, što ih čini endosimbiotskim organizmima.  Evo kako izgledaju zooksantele:
Zooksantele

Zooksantele koralima daju onu njihovu boju, a sama boja i nijansa ovise o vrsti endosimbionata. Uglavnom, korali imaju tu čuvenu koralno-crvenu boju, alidolaze i u drugim bojama. Kada, međutim, korali dožive neku vrstu stresa, oni otpuštaju svoje male stanovnike, zooksantele. Nema endosimbionata – nema ni boje korala.

Slike koralnog grebena kod Američke Samoe 2014. ( lijevo) i 2016. (desno) by XL CATLIN SEAVIEW SURVEY
Šta sve može izazvati ovaj stres? Postoji niz faktora koji nepovoljno djeluju na korale, ali jedan od najznačajnijih je promjena temperature vode – previše topla ili previše hladna voda koralima ne prija. Osim temperature vode, izbjeljivanje korala nastaje i usljed promjena koncentracije oksigena, promjena saliniteta, usljed povećane UV-radijacije, zbog lova ribe cijanidom, zbog prisustva titanijum-dioksida iz sredstava za sunčanje u vodi (ah, turisti!), zbog povećanja nivoa mora usljed globalnog zagrijavanja (korali se tako nađu na većoj dubini i u nepovoljnijim uslovima), zbog promjena pH vrijednosti vode, pojave sedimenata u vodi te zbog prisustva herbicida u vodi.
Izbijeljen koralni greben u martu ove godine kod Lizard island, by XL CATLIN SEAVIEW SURVEY
Da, koralni grebeni su strahovito osjetljivi sistemi i svaka promjena dovodi do domino-efekta. Treba imati na umu kako su koralni grebeni stanište mnogih riba, mnogih ekonomski važnih vrsta, te je nestanak ovih ekosistema nešto što će se negativno odraziti na sve one zajednice koje žive pored i od ovih grebena. Uništavanje ovih grebena sa sobom nosi glad i političku nestabilnost regiona koji ekonomski ovise o životu koralnih grebena. U izbijeljenim područjima Velikog grebena, stopa smrtnosti iznosi 50% – polovina živog svijeta grebena je zbrisana sa lica Zemlje. Zar to nije tužno?
Ako se voda dovoljno brzo ohladi, zooksantele se vraćaju u koral i greben oživi. Međutim ako se brzo ne uspostave potrebni uslovi, koral umire.

Čak i kada se obnovi, Veliki koralni greben će biti tek sjena onoga što je tu nekada bilo. Korali će biti zamijenjeni brzorastućim vrstama, a korala stari i po 200 godina se neće obnoviti. Zapravo, Veliki koralni greben neće biti obnovljen za ljudski vijek. Ako i tada.

Do sada je izgubljeno 90% koralnih grebena u području Sejšela, Maldiva, Tanzanije, Kenije i Šri Lanke.

 

Umiranje koralnih grebena