Skelet oviraptora u muzeju  Senckenberg, Frankfurt na Majni
Već neko vrijeme naučnici raspravljaju o tome da li su dinosauri možda bili toplokrvne životinje, a ne, kako bi se to dalo zaključiti, hladnokrvne. Rad objavljen u časopisu Nature Communications sugerira kako su dinosauri bili naka vrsta prelaznog oblika između hladnokrvnih i toplokrvnih kičmenjaka.
 
Jedini organizmi koji imaju sposobnost regulacije tjelesne temperature su ptice i sisari, a tu pojavu stručno zovemo homeotermija. Homeotermni organizmi, kakav je i čovjek, ne ovise o temperaturi okoline, nego unutrašnjim sistemom regulacije održavaju tjelesnu temperaturu u nekom uskom opsegu vrijednosti. Kod čovjeka ta temperatura iznosi 36.6 – 37° C, kod različitih vrsta prica varira od 36 do 43° C, kod pasa iznosi 38°C, kod mačaka 37.8-39.2°C.
 
Ako je vani hladno, organizam troši više energije kako bi se zagrijao, a ako je toplo, temperatura se reguliše znojenjem i dahtanjem.
 
Ribe, vodozemci i reptili ne mogu regulisati tjelesnu temperaturu, oni su hladnokrvni (poikilotermni) i stoga zimu uglavnom prespavaju. Naravno, postoje i izuzeci – zabilježeno je da su daždevnjaci i neke žabe aktivne i po snijegu. Nisam sigurna ima li radova na ovim slučajevima, ali bilo bi lijepo kada bi se neko od naših naučnika našao da istraži ovo pitanje. Moguće je da su ove životinje fakultativni homeotermi pri čemu homeotermija nije endogena (endotermija) – ne postiže se unutrašnjim mehanizmima regulacije, već preko bihejvioralne termoregulacije.

Ali, vratimo se dinosaurusima.
 
Robert A. Eagle sa UCLA i njegove kolege su otkrili kako tjelesna temperature ženke dinosaura ostavlja hemijski trag na jajima, koji se može iščitati i danas. Naime, temperatura tijela utječe na to kako se neki teži oblici kisika i ugljika inkorporišu u zubnu caklinu. Što je temperatura tijela niža, to se ovi atomi više zbijaju u nakupine u caklini. 2011. isti tim je objavio rad baziran na ovom otkriću kako su sauropodi imali tjelesnu temperaturu od 36° do 38° C. 
 
Ipak, sauropodi nisu direktni preci ptica. Ptice jesu nastale evolucijom od nekih dinosaura i tu se paleontolozi, evolucionisti i ornitolozi slažu, ali ne od sauropoda. Manji dinosauri, koji su imali perje, poput oviraptora, mnogo su bliži srodnici ptica neko gigantski sauropodi.
 
Fosilizirano gnijezdo oviraptora, Image source: Wikimedia Commons
 
 
Međutim, oviraptori nisu imali zube u svom “kljunu”, niti su im kljunovi bili sačinjeni od neke karbonatne strukture. Zato se tim Roberta A. Eagla okrenuo ljuskama jaja ovih dinosaura. Pažljivo su uzeli uzorke ljuski, kako bi bili sigurni da materijal pripada jajetu, a ne nekom nataloženom materijalu i mjerili nakupine kisika i ugljika.
 
Zaključak je da je ženka  ovirapotora imala konstatnu tjelesnu temperaturu od oko 32°C, što je za 6° C više nego prosječna temperaturu okoline. 
 
Ipak, premda su oviraptori, prema ovim podacima, imali stalnu tjelesnu temperaturu, nisu postigli onaj metabolički nivo koji imaju današnje ptice, niti su bili potpuni endotermi. Ipak, ovo je bio jedan značajan korak u evoluciji današnjih ptica.
 
Oviraptori su naseljavali područje današnje Mongolije i periodu kasne krede, prije 75 miliona godina.