Ako ste na Instagramu, TikToku ili YouTubeu, teško je ne naići na obećanja da intermittent fasting – popularni režim „prekidnog posta“ (povremeni post, naizmjenični post), odnosno posta u vremenskim razmacima – magično topi kilograme i poboljšava metabolizam. Influenceri ga hvale kao čarobni recept za mršavljenje. No, nova analiza koju je pripremio Cochrane, najpoznatiji autoritet za sistematske preglede medicinskih istraživanja (metastudije – odnosno „studije nad studijama”), baca hladan tuš: hype je daleko veći od dokaza.
Pregled 22 randomizirana klinička ispitivanja sa skoro 2.000 odraslih iz Sjeverne Amerike, Evrope, Kine, Australije i Južne Amerike pokazuje jedno jasno: intermitentni post vjerovatno ne donosi veći gubitak kilograma od običnog pridržavanja tradicionalnih savjeta o prehrani ili čak nečinjenja ničega. Studije su pratile učesnike uglavnom do 12 mjeseci i obuhvatile različite režime – od posta svaki drugi dan, periodičnog posta, do vremenski ograničenog jedenja.
„Intermitentni post jednostavno ne djeluje za odrasle s prekomjernom težinom ili pretilost“, komentira Luis Garegnani, vodeći autor studije s Universidad Hospital Italiano u Buenos Airesu. On upozorava da entuzijazam na društvenim mrežama ne odražava stvarne znanstvene dokaze. „Može biti opcija za nekoga, ali trenutni dokazi ne opravdavaju toliku popularnost.“
Autori također ističu da su većina istraživanja uključivala uglavnom bijelu populaciju iz visokorazvijenih zemalja. Kako pretilost rapidno raste i u zemljama s niskim i srednjim prihodima, potrebno je više istraživanja u raznolikijim populacijama.
Dodatno, dugoročni efekti intermitentnog posta ostaju nejasni. „Pretilost je hronično stanje. Kratkoročne studije teško mogu dati smjernice za dugoročne odluke pacijenata i liječnika“, dodaje Garegnani.
Još jedna prepreka je nesistematično izvještavanje o nuspojavama, što otežava davanje sigurnih preporuka. „Sa trenutnim dostupnim dokazima teško je dati opću preporuku“, kaže Eva Madrid iz Cochrane Evidence Synthesis Unit Iberoamerica. Liječnici će, prema njoj, morati pristupati svakom slučaju individualno kada savjetuju odrasle o mršavljenju.
Kod intermitentnog posta bi se moglo desiti i usporavanje bazalnog metabolizma, a to je upravo suprotno od onoga što želimo postići kod mršavljenja. Cilj je zapravo izgraditi mišiće koji će više trošiti energije čak i kada tijelo miruje.
Još ne razumijemo benefite i rizike intermitentnog posta
S druge strane, postoje obećavajući rezultati posta. Neki od najzanimljivijih efekata posta povezani su s promjenama koje on pokreće unutar organizma. Post aktivira autofagiju – svojevrsni ćelijski „servis čišćenja“ koji uklanja oštećene dijelove i reciklira ih, što se dovodi u vezu sa zdravijim starenjem. Istovremeno poboljšava osjetljivost na inzulin, pa tijelo efikasnije reguliše šećer u krvi i smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Metaboličke promjene koje nastaju tokom posta mogu pružiti i širu zaštitu, jer smanjuju vjerovatnoću razvoja hroničnih bolesti povezanih s prekomjernim unosom hrane.
Postoje indikacije da intermitentni post korelira s manjim rizikom od neurodegenerativnih oboljenja. Ali situacija oko ovog načina restrikcije kalorija je još uvijek vrlo mutna i potrebna su sistematska i dobro kontrolisana istraživanja da shvatimo bolje koristi i štete, rizike intermitentnog posta.
No za samo mršanje intermitentni post prema Cochrane analizi nije baš dobra metoda.
Zaključak je jasan: intermitentni post možda nije čarobni recept za mršavljenje, a društvene mreže često prodaju iluziju brzog rješenja. Za one koji žele smršaviti, klasični savjeti o prehrani, naročito izbjegavanje junk food, slatkiša, redovita fizička aktivnost i strpljenje i dalje ostaju naučno utemeljeni put.
Reference:
-
Naslovna ilustracija je kreirana pomoću alata GAI.