Kada klik vrijedi više od dostojanstva: tehnologija i mediji bez odgovornosti

Nauka govori i vakcine.ba koriste AI generisane ilustracije. Dosta stvari koje radimo ne mogu biti potkrijepljene nekom fotografijom, nema adekvatnih ilustracija i fotografija. Za neke teme smo razvili specifični stil – poput talasa za vakcine.ba ili clay figura za teme vezane za AI. Na kraju tekstova se nalazi napomena da je ilustracija generisana pomoću generativne umjetne inteligencije (GAI). Rijetko koristimo GAI za ilustraciju stvarnih osoba – jedini slučaj je bio Robert i Ghislaine Maxwell. Naša urednička politika ima pravila vezana za korištenje GAI  koja uključuju i navođenje GAI kao ko-kreatora.

Međutim, nakon tragedije u Sarajevu 12.2.2026. neki mediji su se počeli služiti AI-em u cilju kreiranja ilustracija koje će privući klikanje, naročito među starijom populacijom koja ne razumije etiku umjetne inteligencije i često ne prepoznaje sadržaje – tekstove, videe i ilustracije koji su nastali pomoću alata umjetne inteligencije.

U ovom drastičnom slučaju lešinarenja zloupotrebljeno je lice maloljetne žrtve tragedije, djevojčice Elle Jovanović, koja se bori za život, te ljekara Opće bolnice „Abdulah Nakaš” Ismeta Gavrankapetanovića. Lica su generisana sa već postojećih javno objavljenih fotografija, bez dokaza da su se osobe na njima i njihovi staratelji složili sa takvim korištenjem. Oni mediji koji su daleko svjesniji moralnih implikacija izvještavanja o tragediji koristili su neke druge ilustracije – recimo fotografije poruka za ozdravljenje istaknutih na bolnici.

U čast i sjećanje na Erdoana Morankića, studenta Akademije likovnih umjetnosti, koji je poginuo u ovoj tragediji, na mnogo mjesta su se prikazivale njegove fotografije. Ovo je sasvim uredu, jer se radi o načinu izražavanja počasti osobi. Njegovi prijatelji, kolege su objavljivali njegovu sliku. Ono što nije uredu jeste da su opet neki mediji kreirali AI generisane slike Erdoana, kako slika tramvaje ili nešto slično – nešto što je potpuno odudaralo od stila ovog umjetnika i predstavlja stvarnu zloupotrebu njegovog lika.

Ni nakon prijava, pisanja Mediacentra i još nekih koji su upozoravali na neetičnost ovakvog postizajnja klikabilnosti konkretan medij nije ilustraciju zamijenio. Objava ima preko 800 komentara i preko 100 dijeljenja. Ono što jako zabrinjava da gotovo nijedan komentar nije primijetio da se radi o AI generisanom sadržaju niti objasnio zašto je ovdje, u ovom kontekstu takva upotreba AI i lica djevojčice i ljekara, neetična.

Udaranje na emocije, pozivanje na boga, na molitvu, lešinarenje, AI iskorištavanje žrtava, generisanje slika na osnovu slike maloljetne osobe – sve su to recepti za klikabilnost. Pri tome, generacija boomera nema mogućnost i znanje prepoznati neetičnost i neautentičnost ni daleko nevinijih i očitijih primjera AI generisanih sadržaja i znatno zaostaju u digitalnoj pismenosti. I nemaju nikoga da im pomogne i objasni te tako postaju žrtve i istovremeno glavni diseminatori slop i dezinformativnog sadržaja. Svojim klikanjem i komentarisanjem jačaju vidljivost slop sadržaja. Izuzetno su ranjivi na prevare i često na slike AI generisane siročadi pišu komentare kako da pomognu. Prate portale sumnjivog karaktera i transparentnosti jer čim im iskoči prozor „zaprati”, oni klikću „da” samo kako bi makli pop-up prozor.

Ono čemu smo svjedočili nakon tragedije u Sarajevu pokazuje drugu stranu medalje: instrumentalizaciju boli, lica maloljetnika i profesionalnog integriteta ljekara radi dosega i dijeljenja. Kada se AI koristi da bi se emocionalno manipulisalo publikom, naročito onom digitalno najranjivijom, tada više ne govorimo o ilustraciji – nego o zloupotrebi. Razlika između odgovorne i neodgovorne upotrebe generativne umjetne inteligencije nije u samoj tehnologiji, nego u namjeri, kontekstu i transparentnosti.