Izgleda da i kod pasa, kao kod ljudi, postoji “ljevorukost” (ljevošapost?) i “desnorukost”, odnosno, preferencije prema korištenju lijevog ili desnog prednjeg uda, šape.

Kada obavljaju neke zadatke, psi mogu pokazivati preferenciju prema jednoj ili drugoj šapi, ali to ovisi o mnogo faktora, pokazuju neke studije. Međutim, dok je kod ljudi ta preferencija prilično neuravnotežena – oko 90% ljudi su dešnjaci – kod pasa su ove preferencije malo jednakije raspoređene. Ima i pasa koji ne pokazuju preferenciju.

Neki zadaci koje psi obavljaju, recimo davanje šape, generišu znatno više odgovora koji preferiraju šapu.

Nekoliko studija ukazuje na jake spolne razlike u preferiranju šapa kod pasa. Veća je vjerovatnost da ženke koriste više desnu šapu, dok su mužjaci skloniji lijevoj šapi. Ova spolna razlika otkrivena je kod drugih neljudskih vrsta, uključujući domaću mačku. Ako se pitate – i mačke imaju ove preferencije upotreba šapa. 

Studije su nedavno otkrile vezu između dominantne šape i emocionalne reakcije pasa. Jedno istraživanje ukazuje na to da su psi s dominantnom lijevom šapom “pesimističniji” (u ovom slučaju sporije pristupaju praznoj zdjeli s hranom postavljenoj na dvosmisleno mjesto u zadatku kognitivne pristranosti) od životinja s dominantnom desnom šapom ili dvostranih životinja.

Psi sa slabijom preferencijom teže reaguju na snimljene zvukove vatrometa i grmljavine, pokazala je jedna studija. 

Također ima dokaza o povezanosti između preferencija psećih šapa i osobnosti, pri čemu psi koji nemaju jaku preferenciju šape postižu više ocjene za osobine agresije i straha od onih s jakim preferencijama šapa. 

Ovo može imati implikacije u razumijevanju emotivnog stanja pasa i u obuci. Procjena kojom se šapom pas služi može nam stoga dati određeni uvid u to kako se ta životinja osjeća. Pas koji koristi svoju lijevu šapu za izvršavanje zadatka, na primjer, može proživljavati više negativnih emocija od jedinke koja koristi desnu šapu.

Još: Kako psi s nama komuniciraju pogledom?

 

Reference:

  1. Branson NJ, Rogers LJ. Relationship between paw preference strength and noise phobia in Canis familiaris. J Comp Psychol. 2006 Aug;120(3):176-183. doi: 10.1037/0735-7036.120.3.176. PMID: 16893254.
  2. Barnard, S., Wells, D. L., Hepper, P. G., & Milligan, A. D. S. (2017). Association between lateral bias and personality traits in the domestic dog (Canis familiaris). Journal of Comparative Psychology, 131(3), 246–256. https://doi.org/10.1037/com0000074
  3. Wells, D. L., Hepper, P. G., Milligan, A. D. S., & Barnard, S. (2017). Cognitive bias and paw preference in the domestic dog (Canis familiaris). Journal of Comparative Psychology, 131(4), 317–325. https://doi.org/10.1037/com0000080

  4. Deborah L. Wells, Peter G. Hepper, Adam D.S. Milligan, Shanis Barnard, Stability of motor bias in the domestic dog, Canis familiaris, Behavioural Processes,Volume 149, 2018,Pg 1-7,

  5. Deborah L. Wells, Paw preference as a tool for assessing emotional functioning and welfare in dogs and cats: A review, Applied Animal Behaviour Science, Volume 236, 2021.