| Izvor: Pixabay |
Još o snu i spavanju…
Da li koristite mobitele i vještačka svjetla prije spavanja? Sigurno ih koristite. Da li to svjetlo utječe na kvalitet vašeg sna? Zašto nekim ljudima ovo svjetlo jako smeta, a nekima baš i ne?
Da, ljudi se dosta razlikuju prema svojoj osjetljivosti na niske razine svjetla u večernjim satima, što bi moglo objasniti zašto kasna izloženost umjetnom svjetlu pogoršava san i zdravlje nekih ljudi, dok na neke nema utjecaj.
Sean Cain i njegovi saradnici sa australijskog Monash univerziteta u Melbourneu, izložili su 55 ljudi različitim razinama svjetlosti, počevši od četiri sata prije spavanja, te su povremeno mjerili količinu hormona melatonina u pljuvačci sudionika. Melatonin je, podsjetimo, hormon žlijezde epifize i predstavlja “hormon sna” jer je uključen u regulaciju cirkadijanog ritma tj. reguliše cikluse spavanja i budnosti. Razine melatonina prirodno rastu u večernjim satima, pomažući započeti ciklus spavanja, ali su potisnute svjetlom.
Svjetlost od 30 luksa i manje smanjuje nivo melatonina za čak 50%.
Izloženost vještačkom svjetlu je smanjila razine melatonina kod volontera za pola, u prosjeku, odgađajući porast hormona do kasnije navečer. Što je svjetlost svjetlija, to je duže kasnio porast nivoa melatonina. No, osjetljivost volontera je bila vrlo različita – čak i pri slabom svjetlu od jedne petine svjetline normalnog svjetla u prostoriji je stvaralo efekat odgađanja talasa melatonina kod nekih pojedinaca.
Istraživači kažu da bi rezultati mogli pomoći da se objasni zašto su neki ljudi skloni poremećajima cirkadijanog ritma, koji je povezan s bolestima kao što je bipolarni poremećaj.
Rad o ovome objavljen je u PNAS pod naslovom “High sensitivity and interindividual variability in the response of the human circadian system to evening light“.
