Izbijanje velikog kašlja (hripavac): simptomi, zaštita i savjeti

• Zbog smanjenih vakcinalnih obuhvata, javljaju se sve više slučajevi hripavca (veliki kašalj, magareći kašalj, pertusis)
• Hripavac je jako opasan za djecu mlađu od 5 godina i osobe treće životne dobi. Za ove grupe hripavac može biti smrtonosan
• Vakcine su najbolja zaštita. Radi se o DTaP vakcini, poput Pentaxim, Hexacime i Adacel i Boostrix

Veliki kašalj je jedna od bolesti koje dugo nismo imali, a sad nam se vratila. I nije bezazlena, i ne zove se uzalud „kašalj od 100 dana” i hripavac te „magareći kašalj”. Veliki kašalj može ubiti bebe. Problem je što ovu bolest nije uvijek lako dijagnosticirati jer simptomi u prvoj fazi liče na druge respiratorne bolesti. U martu 2023. proglašena je epidemija ove bolesti u Kantonu Sarajevo.

Vakcine su najbolja zaštita od hripavca – velikog kašlja

Najbolji način zaštite je vakcina sa komponentom protiv velikog kašlja. Takva vakcina je Pentaxim (petovalentna vakcina – BiH, Srbija, CG) te Hexacime (šestovalentna vakcina – Hrvatska, EU), ali i DTaP vakcina za odrasle (nema je u BiH, nažalost). Ne možemo reći da su vakcine protiv hripavca savršene – naime, njihova efikasnost opada s vremenom, otprilike nakon 5-7 godina. Naime, slaba karika u ovoj vakcini je upravo acelularna komponenta protiv hripavca, koja je slabija nego cjelostanična vakcina. A cjelostanična vakcina je izbačena iz upotrebe zbog više nuspojava.

To bi značilo da bismo trebali primiti ovu vakcinu svakih 10-tak godina. Nažalost, vakcina protiv hripavca za odrasle nema, ali se u zemljama u regionu i EU nabavljaju. Ako ste u mogućnosti, otfriškajte ovu vakcinu. Bilo bi sjajno da ovu vakcinu mogu primiti osobe treće životne dobi – oni su jako osjetljivi na ovu bolest i za starije osobe hripavac može biti koban.

Dakle, ova vakcina nas ne štiti cijeli život, ali to ne znači da nije dobra ili potrebna. Vakcine ne moraju biti savršene da bi djelovale. Ova vakcina nas štiti dovoljno da nas hripavac ne zakači dok smo djeca. Naime, osim što su  starije osobe osjetljive na pertusis, velika smrtnost od njega je i kod djece mlađe od 5 godina. Zato je bitno da SVA djeca prime SVE  doze zaštitne vakcine. Vakcine se djeci daju u tri doze i potom slijede dvije revakcinacije.

„Najbolja zaštita i dalje jeste imunizacija protiv uzročnika bolesti, koja štiti od teške forme pertusisa posebno kod trudnica, novorođenčadi i djece ispod prvog rođendana. Na koncu treba reći da imunitet kako nakon preležane bolesti pa tako i nakon imunizacije vremenom slabi i svi pa tako i djeca kod kojih je u prosjeku prošlo više od pet godina od posljednje doze vakcine protiv velikog kašlja ili više od pet godina od preležane bolesti mogu se zaraziti velikim kašljem”, objasnio je za Nauka govori pedijatar Slaven Krajina.

Da bi se spriječile ponovne smrti djece (kao što se dogodilo u Beogradu i Mostaru), od hripavca i preuranjene smrti starijih osoba, kao i uopšte obolijelevanje generalne populacije, potrebno je:

• pojačati imunizaciju djece protiv hripavca
• pojačati inspekcijski nadzor i kažnjavati one koji ne vakcinišu djecu jer ugrožavaju javno zdravlje
• pod hitno uvesti, putem interventnog uvoza, vakcine protiv hripavca (DTaP – Adacel ili Boostrix) za odrasle i započeti revakcinaciju starijih osoba i obavezno – trudnica. Vakcinisane trudnice će antitijela protiv ove bolesti prenijeti putem posteljice na dijete, te su bebice zaštićene do primanja vakcine.

Nažalost, u BiH vakcine za odrasle protiv velikog kašlja nisu dostupne, a zdravstvene organizacije još ne daju nekakvu naznaku da će ih uvesti i krenuti s imunizacijom.  Vakcinu je moguće primiti u Zagrebu, ali je potrebno provjeriti ima li je tamošnjem zavodu za javno zdravstvo i rezervisati termin.

Zašto se ponovo pojavio hripavac i zašto obolijevaju i vakcinisani?

Upravo je pad vakcinalnih obuhvata u regionu doveo do širenje ove bolesti. Ljudi – budite odgovorni prema sebi, prema drugima, a naročito prema dječici! Jednom kada vidite kako kašlje bebica koja ima veliki kašalj, kako se bori za dah i muči, neće vam pasti na pamet da ne vakcinišete. Sve ovo znači da se i vakcinisane osobe mogu zaraziti u uslovima jakog širenja uzročnika.

Nisu svi oboljeli od pertusisa nevakcinisani, ali jesu žrtve onih koji ne vakcinišu i onih koji šire dezinformacije o vakcinama.

Dakle, ako već kruži veliki kašalj, kako ga prepoznati?

Najbolji pokazatelj bi bili titri antitijela na ovu bolest, ali neće  svaki ljekar to tražiti. Nekima čak ne padne na pamet pertusis kao moguća dijagnoza.

Veliki kašalj, pertusis ili hripavac, se očituje jakim upornim, iznurujućim kašljem. Uzročnik bolesti je jedna bakterija, Bordettela pertusis. Ovo je ujedno i dobra vijest – da možemo tretirati bakteriju antibioticima. Da je bolest virusna, to ne bismo mogli. Međutim, s pojavom širenja otpornosti bakterija na antibiotike, ne možemo biti sigurni ni da će nam antibiotici pomoći.

Ovdje pogledajte kako izgleda kada mala beba ima pertusis:

Tok bolesti je postepen, u početku nespecifičan i nalikuje prehladi i tada kada je osoba najzaraznija, obično se ne posumnja na pertusis pa bolesnik neometano širi infekciju.

Bolest protiče kroz tri stadija: simptomi

Prva faza ili rani katarni stadij (jedna do dvije sedmice)

• Curenje iz nosa ili lagano zapušen nos, obično je dijete bez povišene tjelesne temperature ili je ona blago povišena.
• Kašalj je slab i gotovo da ga nema.
• Pred kraj ove faze počinju se javljati napadi kašlja.

Druga faza – stadij kašlja (paroksizmi) koji traje od dvije do šest sedmica

• Brzi, eksplozivni i ponavljajući napadi kašlja koji traju od jedne do dvije minute, bez udisaja koji završavaju dugim i duboko uvučenim udahom koji ima karakterističan zvuk poput magarca zbog čega se bolest ranije nazivala i magareći kašalj.
• Potom dijete obično povrati oskudnu sluz i bude izmučeno i malaksalo.
• Napadi kašlja češće se javljaju noću, a stanje se obično pogoršava kako bolest odmiče.
• Tokom ovog perioda djeca znaju imati i apnoične krize, plavilo u licu (cijanozu), što rijetko može dovesti do oštećenja mozga.

Treća faza – stadij oporavka traje od dvije do tri sedmice (ljeti kraće nego zimi), a nerijetko može potrajati mjesecima.

Komplikacije ovise o dobi djeteta i o vakcinalnom statusu, a najčešća komplikacija je upala pluća, dok su konvulzije i encefalopatija dosta rijetke. Kod odraslih klinička slika je blaga, atipična i obično ona je subklinička zbog čega ova bolest ostaje nedijagostifikovana u prosjeku od 30 – 40% oboljelih. No, ne zavaravajate se – simptomi jakih napada kašlja, praćeni praktično gušenjem, mogu se javiti i kod tinejdžera i odraslih osoba, i mogu biti opasni, a naročito su opasni za starije osobe.

Laboratorijski kriterijumi

Radi se nasad uzoraka iz nazofarinksa može se koristiti za uzgoj bakterija Bordetella pertussis u laboratoriju. Ovaj test može potvrditi prisutnost bakterije.

Prema riječima pedijatra Krajine, zlatni standard za postavljanje dijagnoze hripavca je identifikacija uzročnika putem PCR metode sekvenciranja, koja otkriva prisustvo bakterijske sekvence genoma, baš kao što smo to imali za COVID-19.

„Optimalan period tokom prve dvije sedmice od pojave kašlja. Poslije toga osjetljivost se smanjuje i povećava rizik od lažno negativnih rezultata. U periodu od treće do četvrte sedmice ovaj test postaje manje pouzdan”, dodaje Krajina.

Šta kada treba uraditi kasniju dijagnostiku? Tada se radi serologija, odnosno utvrđivanje prisustva antitijela na Bordetellu pertusis. Međutim, antitijela mogu biti prisutna i usljed vakcinacije.

„Serologiju na BP trebalo bi koristiti dvije do osam sedmica nakon početka kašlja, ali rezultati se mogu tumačiti i dvanaest sedmica od prvih simptoma. Serologija je metoda koja je nepouzdana kod dojenčadi zbog majčinih antitijela, niti je metoda izbora kod djece ispod deset godina. U njihovom razmatranju treba uzeti u obzir skoru vakcinaciju sa DTaP – IPV – Hib vakcinom“, istakao je Krajina.