Na naslovnoj slici ovog članka je slika grada Lahaina prije i 2023. Katastrofalni šumski požar koji je zahvatio havajsko ostrvo Maui odnio je 114 života (informacija na datum 21.8), a u trenutku pisanja ovog teksta 1300 ljudi se vode kao nestali, no pravi tragični  bilans ove katastrofe tek treba biti potvrđen. Grad Lahaina na zapadnoj obali Mauija posebno je teško pogođen, 80% grada je uništeno, a s njegovim uništenjem dolazi do gubitka nezamjenjive domorodačke havajske baštine. Zbog čega? Da li se ovaj događaj mogao spriječiti i ublažiti?

Havaji imaju osam glavnih ostrva, a to su, od sjeverozapada prema jugoistoku, Niʻihau, Kauaʻi, Oʻahu, Molokaʻi, Lānaʻi, Kahoʻolawe, Maui i Hawaiʻi, po kojem je ova savezna država dobila ime. Potonji se često naziva „Veliko ostrvo” ili „Havajsko ostrvo” kako bi se izbjegla zabuna s državom ili arhipelagom. Čitav Havajski arhipelag ima 187 vulkanskih ostrva. Glavni grad, Honolulu, nalazi se na ostrvu Oʻahu, a ne na najvećem ostrvu, Hawaii, kako se nekad pogrešno misli.

Lāhainā na havajskom znači „okrutno sunce”. Ime je referenca na toplu i suhu klimu. Grad je osvojio prvi vladar ujedinjenih Havaja, Kamehameha Veliki, 1795. Godine 1802. grad je postao prijestolnica Havajskog kraljevstva, položaj koji je držao do 1845. godine, kada je prijestolnica premještena u Honolulu. U Lāhainā  je u trenutku požara živjelo oko 12 000 ljudi.

Grad je postao središte svjetske industrije kitolova. Ostao je kulturno i politički važan kontinuirano kroz istoriju Havaja.

Prema legendi, Lāhainā je dom Kihawahine, žene koja se transformirala u mo’o božicu (čuvaricu slatkovodnog jezera) i mogla bi poprimiti oblik guštera koji mijenja oblik prema havajskoj religiji. Ribnjak u Mokuʻuli, malom otoku u Lahaini, smatran je Kihawahineovom rezidencijom, u blizini koje je živjela havajska kraljevska porodica.

Istorija Lahaine pokazuje kako su sveta mjesta bila ugrožena kolonijalizmom prije nego što su bila ugrožena klimatskim promjenama.

Američki kolonisti i kapitalisti koji su se bogatili na plantažiranju šećerne trske preusmjerili su izvore slatke vode u Lahaini za navodnjavanje, isušivši sveto jezero,  koje je kasnije zatrpano kako bi se stvorio park početkom 20. vijeka. Ulagali su se napori da se obnovi Mokuʻula i revitalizira ne samo močvarno područje, nego i istorija područja kao svetog mjesta za domoroce na Havajima, ali požar bi mogao poremetiti ovaj proces.

Na Havajima se površina koja je godišnje pogođena šumskim požarima povećala za 400% u posljednjim decenijama. Ove godine veliki dijelovi Havaja (uključujući Maui) pate od suše ili nenormalno suhog vremena, što uvećava rizik požara. Dvije trećine Havaja je klasificirano kao abnormalno sušno i gotovo cijeli Maui pati od nekog oblika suše.

Sve ovo stavlja područje u rizik od požara usljed klimatskih promjena.Osim rizika od požara i suša, na Havajima postoji i probem ugroženosti tropskih glečera, uključujući i Mauna Kea.

U požaru je stradalo i kultno stablo banyan (Ficus benghalensis). To stablo je raslo, sa 16 ogromnih grana, sve dok ga požar nije oštetio i djelimično ugljenisao. Moguće je da se ovo stablo nikad ne oporavi. Ono je bilo važno stanovnicima Lāhainā kao kulturno naslijeđe. Ovo drveće nije autohtono za Havaje, nego dolazi iz Indije. Šerif William Owen Smith zasadio je sadnicu 1873. u spomen na 50. godišnjicu prve protestantske misije u Lahaini. U decenijama koja su uslijedile, to je bilo mjesto za rođendansku zabavu kralja Kamehamehe III i ceremoniju 1898. kada su Havaji postali teritorij SAD-a. Banyan drveće ima zračno korijenje koje izvire iz grana. Kada dotaknu tlo, mogu se usaditi i postati debla. Zbog toga se ponekad nazivaju ‘hodajuće drveće’. Nova debla i dalje su dio istog stabla, ali mogu izgledati poput male šume skupljene zajedno.

„Vegetacija u nizinskim područjima Mauija posebno je isušena ove godine, s ispodprosječnom količinom oborina u proljeće, a gotovo nimalo oborina ovog ljeta. Temperature su bile iznad prosjeka, osobito noćne. Ovo je važno jer niska relativna vlažnost uzrokuje ekstremnije ponašanje požara, a ako relativna vlažnost ostane niska preko noći, požare postaje teško kontrolirati i mogu se širiti nekoliko dana.“, prokomentarisao je za Science Media Centre dr. Thomas Smith, vanredni profesor geografije okoliša, iz Londonske škole ekonomije i političkih nauka.

U toku je i istraga kako bi se utvrdilo što je inicijalno izazvalo požare, a uzrok službeno (do datuma pisanja ovog teksta) nije utvrđen. Istražitelji ispituju jesu li srušeni dalekovodi i odluke Hawaiian Electrica, primarne državne elektroprivredne tvrtke, igrali ulogu.

Ovakve ekstremne događaje predviđaju mnogi klimatski modeli. Studija iz 2015. pokazala je da je količina padavina bila 31% manja u kišnoj sezoni od 1990. na posmatranim mjestima u regiji. Vegetacija područja se suši, što pogoduje izbijanju požara. Istraživanje objavljeno 2019. pokazalo je da na Velikom ostrvu (ostrvo Hawaii u sklopu Havajskog arhipelaga) klimatske promjene dramatično mijenjaju obrasce šumskih požara. „Trendovi sušenja i zagrijavanja za regiju pod predviđenim klimatskim promjenama povećali su maksimalne vrijednosti vjerovatnosti požara za čak 375% i pomaknuli područja najveće zapaljivosti krajolika na višu nadmorsku visinu”, piše u ovom istraživanju.

Jasno je da je sistem upozorenja na Mauiju zatajio i da se, da nije tako bilo, moglo spasiti više života. Međutim činjenica je i da su ljudske aktivnosti isušivanja da bi se nekome povećavao kapital, pod pritiskom kolonijalizma, od prije stotinjak godina također uveliko doprinijele da područje postane osjetljivije na klimatske promjene.

Male ostrvske zemlje i područja iz tropskog pojasa – poput Haitija i Maldiva su najugroženija usljed klimatskih promjena. Neka, kao Havaji, zbog suša, neka jer su na područjima gdje se povećava intenzitet uragana, a neka, kao Maldivi, mogu biti potopljena. Najveći teret klimatskih promjena pada na leđa žena u zemljama u razvoju, ukazuju analize.