Dmitrij Mendeljejev je bio ruski naučnik, hemičar. Rođen je 8. februara 1834. u mjestu Tobolsk u Sibiru, a preminuo 2. februara 1907. u Sankt-Peterburgu. Za hemičare je veoma bitan jer je formulirao nešto što zovemo Periodni sistem elemenata, tabelu u kojoj su danas svi poznati elementi koji se mogu naći na Zemlji ili se mogu dobiti vještački, poredani prema određenom pravilu. Zapravo, Periodni sistem elemenata ili tablica elemenata je, uz stilizovani prikaz atoma jedan od zaštitnih znakova i simbola hemije i hemičara.
Periodni sistem elemenata je tabela u kojoj su svi do sada poznati hemijski elementi poredani jednom vrlo jednostavnom logikom – od lakših elemenata ka težim.
Kada bismo napravili kockice za igru od različitih hemijskih elemenata – recimo kockice čija je svaka strana 1 cm, zapremina te kockice bi uvijek iznosila 1 cm3. Međutim, te kockice ne bi imale istu masu, a time ni težinu. Neke bi nam u ruci bile teže. Kockica napravljena od aluminijuma bila bi lakša od kockice napravljene od olova, ali teža od kockice napravljene od ugljika. Zato će u Periodnom sistemu elementa ugljik biti ispred aluminijuma, a aluminijum ispred olova.
Neke osobine hemijskih elemenata se ponavljaju – neki dobro provode struju, a neki nikako, neki su magnetični, neki lako zapaljivi. Također, ponavlja se i valencija elemenata. Valencija je sposobnost atoma nekog elementa da na sebe veže jedan ili više drugih atoma i neki elementi imaju iste valencije.
Naš Dmitrij Mendeljejev je napravio prvi Periodni sistem 1869. Zapravo, prije toga je napravio nekoliko verzija te tablice, da bi 1869. prezentirao svoj rad Ruskom hemijskom društvu i ta tablica je bila ponešto jednostavnija od današnjeg Periodnog.
Dakle, današnji Periodni sistem elemenata i onaj koji je napravio Mendeljejev nisu posve isti, ali imaju isti princip po kojem su složeni. Tih godina naučnici su znali samo za 53 hemijska elementa, što je tek oko polovine onih za koje mi znamo danas. Mendeljejev je uspio do tada poznate elemente rasporediti u neke nizove, ali je shvatio da između određenih elemenata postoje “rupe” – da nešto nedostaje.
Elemente je redao po atomskim masama i prema valenciji. Također je grupisao elemente prema nekim sličnim svojstvima. “Rupe” u njegovom sistemu elemenata su predstavljale mjesta za elemente koji još nisu otkriveni!
Danas, Periodni sistem elemenata se sastoji od vodoravnih i uspravnih nizova. Vodoravne nazivamo periode i njih ima 7, a uspravne zovemo grupe, njih ima 18. Danas Periodni broji 118 elemenata.
Inače, 1870. nezavisno od Mendeljejeva, njemački hemičar Julius Lothar Meyer publicira svoju tabelu elemenata. Također, treba znati da su postojale neke verzije tablice i prije: sam Meyer pravi prvu tabelu od 28 elemenata 1864. Engleski hemičar John Newlands u periodu 1863. – 1866. izdaje nekoliko radova gdje pokazuje kako mase elemenata rastu, a 1867. danski naučnik Gustav Hinrichs objavljuje spiralnu tabelu elemenata. Prije sviju njih, 1862. godine, francuski geolog Alexandre-Émile Béguyer de Chancourtois, prva osoba koja je primijetila periodičnost svojstava elemenata, publicira prvu verziju tabele.
