Konzumacija ultraprocesirane hrane (eng. ultra-processed food – UPF) je povezana s mnogim zdravstvenim problemima – insulinska rezistencija, hormonalni poremećaji i povezani poremećaji apetita, slabije kosti… a sada se dovodi i u vezu sa smanjenom plodnošću, posebno muškaraca te slabijim rastom embrija, odnosno fetusa.

Nova studija objavljena 25. marta 2026. u Human Reproduction journal ukazuje na povezanost između konzumacije ultra-prerađene hrane i reproduktivnog zdravlja. UPF uključuje industrijski visoko prerađene proizvode bogate šećerima, solju, nezdravim mastima (uglavnom transmasti, zasićene masti poput margarina i palminog ulja) i aditivima, a siromašne vlaknima i nutrijentima.

U nekim visokorazvijenim zemljama, poput SAD, konzumacija UPF čini oko 50-60% hrane koja se unese u organizam svaki dan. Prema nekim studijama u Nizozemskoj je to 30%, u zemljama na jugu Evrope poput Italije i Španije, tradicionalno naklonjene mediteranskoj prehrani, oko 10-15%, a za BiH i region nemamo podatke. No keksi, paštete, parizeri, viršle – sve ono što što je vrlo često sastavni dio hrane u regionu upravo spada u tu grupu. Nažalost, ova hrana je često jeftinija od visokokvalitetne hrane. Problemu doprinosi i povećana konzumacija gaziranih pića koja mogu imati dosta prikrivenih šećera, pri čemu čak ni ona koja koriste vještačke zaslađivače nisu baš dobra i bezopasna.

Šta je pokazala studija?

Istraživanje je obuhvatilo je 831 ženu i 651 muškarca iz dugoročnog programa praćenja parova prije i tokom trudnoće. Istraživači su procijenili ishranu roditelja pomoću upitnika tokom rane trudnoće, oko 12. sedmice.

Rezultati pokazuju da veći unos UPF kod muškaraca korelira s dužim vremenom do začeća i većim rizikom subfertiliteta. Kod žena, unos UPF nije bio jasno povezan s vremenom do trudnoće, ali jeste s nešto sporijim ranim embrionalnim rastom i manjim žumančanim kesicama, koje su ključne za rani razvoj embrija, jer to je rezerva koju troši embrio prije nego što se razvije posteljica i pupčanik. Iako su ove razlike male na individualnom nivou, mogu biti važne na nivou populacije.

Nalazi sugerišu da prehrana oba partnera igra važnu ulogu u plodnosti i ranom razvoju, što pomjera fokus sa isključivo majčinog zdravlja na zajednički utjecaj oba roditelja. Također se uklapaju u ranija istraživanja koja povezuju sporiji rani rast embrija s većim rizikom od prijevremenog poroda, niske porođajne težine i kardiovaskularnih problema kasnije u djetinjstvu.

Ograničenja i zaključak

Međutim, studija ima važna ograničenja. Kao opservaciono istraživanje, ona pokazuje povezanost, ali ne može dokazati uzročnost. Podaci o prehrani prikupljeni su putem upitnika, što može uključivati greške u samoprijavljivanju. Također, nije jasno da li su efekti posljedica nutritivno lošeg sastava UPF ili drugih faktora poput prisustva aditiva ili mikroplastike.

Zaključno, rezultati podržavaju preporuku smanjenja unosa ultra-prerađene hrane u periodu planiranja trudnoće, ali naglašavaju potrebu za dodatnim istraživanjima kako bi se potvrdili mehanizmi i dugoročne posljedice.

Reference:

  1. Lin CHX, Gaillard R, Mulders AGMGJ, Jaddoe VWV, Schipper MC. Periconceptional ultra-processed food consumption in women and men, fertility, and early embryonic development. Hum Reprod. 2026 Mar 24:deag023. doi: 10.1093/humrep/deag023. Epub ahead of print. PMID: 41871947.
  2. Marino M, Puppo F, Del Bo’ C, Vinelli V, Riso P, Porrini M, Martini D. A Systematic Review of Worldwide Consumption of Ultra-Processed Foods: Findings and Criticisms. Nutrients. 2021 Aug 13;13(8):2778. doi: 10.3390/nu13082778. PMID: 34444936; PMCID: PMC8398521.
  3. Vellinga RE, van Bakel M, Biesbroek S, Toxopeus IB, de Valk E, Hollander A, van ‘t Veer P, Temme EHM. Evaluation of foods, drinks and diets in the Netherlands according to the degree of processing for nutritional quality, environmental impact and food costs. BMC Public Health. 2022 May 3;22(1):877. doi: 10.1186/s12889-022-13282-x. PMID: 35501799; PMCID: PMC9063197.