• Kratki videozapisi i pažnja: intenzivno korištenje TikToka, Reelsa i YouTube Shortsa povezano je sa slabijom pažnjom, impulsivnošću i odgađanjem obaveza, posebno kod mlađe djece i studenata.
  • Mentalno zdravlje i san: pretjerano skrolanje povećava stres, anksioznost, narušava kvalitet sna, produžava vrijeme uspavljivanja i izaziva dnevnu iscrpljenost, iako ne utiče direktno na akademski uspjeh.
  • Platforme i angažman: tehnološke mogućnosti koje nude SFV platforme (TikTok, Reels) pojačavaju angažman korisnika, što može indirektno voditi do zavisničkog ponašanja i povećane eksponiranosti sadržajima te poticati sklonost prokrastinaciji.

U posljednjih nekoliko godina kratki videozapisi (eng. short-form videos – SFVs) postali su dominantan oblik digitalne zabave. I ne samo zabave – koriste se za obrazovanje, kampanje, za reklame i generalno za podsticanje konzumerizma. Da, radi se onim videozapisima koje obično nazivamo „shorts”, „reels”, „tiktokovi“, I da, i mi na Nauka govori ih kreiramo i koristimo ne bi li došli do više publike, pogotovo mlađe. Inače preferiramo duže forme, dublje sadržaje, ali kada bismo imali samo to ne bismo dolazili do šire publike i imali ovaj reach. Njihova popularnost raste brže nego što raste naše razumijevanje njihovih posljedica.

Kratki videi, međutim, prema nekoliko studija, u korelaciji su sa padom kognitivnih funkcija, problemima s mentalnim zdravljem, pojačavaju, stvaraju ovisnost i podstiču odlaganje obaveza.  Naročito kod mladih, kao brain rot sadržaji. Mozak je potrebno trenirati na dublje sadržaje, disciplinu zadržavanja pažnje, kultivisati spremnost da se posveti nekom sadržaju, a danas se radi upravo suprotno.

I da – ovi sadržaji utječu i na negativnu sliku mladih o sebi i svom tijelu jer su videa često toliko izmanipulisani da ne daju realni prikaz lica i tijela osobe. To dodatno podstiče anksioznost, pa i poremećaje u ishrani.

Intenzivno praćenje kratkih videa – slabije kognitivne sposobnosti

Velika naučna meta-analiza objavljena u septembru 2025. u APA PsyNet obuhvatila je 71 studiju i gotovo 100.000 ispitanika. Rezultati ukazuju na jasnu povezanost između intenzivne konzumacije kratkih videa i slabijih kognitivnih funkcija. Najviše su pogođeni pažnja i kontrola impulsa. Podaci su prikupljani kroz testove ponašanja i samoprocjene učesnika.

Isti pregled otkrio je i vezu s mentalnim zdravljem. Teška upotreba povezana je s češćim simptomima depresije, anksioznosti, stresa i osjećaja usamljenosti.

Slične zaključke donosi i rad objavljen u oktobru 2025. koji povezuje kratke videozapise s kraćim rasponom pažnje i lošijim školskim uspjehom. Ipak, uprkos rastućoj zabrinutosti, naučnici upozoravaju da dugoročne posljedice još nisu u potpunosti razjašnjene. Ovaj rad navodi kako konzumacija kratkih videa može biti povezana sa slabijom pažnjom, lošijim školskim uspjehom i promjenama u bijeloj moždanoj tvari koje utiču na kontrolu ponašanja. Kako mozak mladih korisnika još uvijek raste i razvija se, oni su posebno osjetljivi na ove efekte.

Autor naglašava: „česta upotreba kratkih videa korelira sa slabijim kognitivnim funkcijama“. Iako istraživanja imaju svoja ograničenja, jasno je da pretjerano skrolanje može imati stvarne posljedice po razvoj pažnje i sposobnost samokontrole.

Još jedna studija  iz 2025. objavljena u Brain Behavior, koja je pratila djecu na Tajlandu, pokazala je da postoji veza između gledanja kratkih videozapisa i povećanih problema s pažnjom kod školske djece u Tajlandu. Drugim riječima, djeca koja više vremena provode na ovim platformama pokazuju češće nepažljivo ponašanje. Zanimljivo je da je povezanost jača kod mlađe djece, što se slaže s postojećim preporukama da se vrijeme pred ekranom u toj dobnoj grupi ograniči.

Autori ističu da se ne može sa sigurnošću reći da kratki videozapisi direktno uzrokuju probleme s pažnjom, jer veza može biti dvosmjerna: djeca koja već imaju poteškoće s pažnjom mogu više koristiti ovakve medije. Potrebna su dalja istraživanja da se razjasne mehanizmi i dugoročne posljedice.

Način funkcionisanja platformi za kratke videozapise pojačava ovisničko ponašanje o njima i prokrastinaciju

Studija iz Cyberpsyshology, behaviour and social networking, objavljena u aprilu 2025. godine, pokazala je kako su korisnici kratkih videozapisa ocijenili TikTok kao platformu koja nudi više tehnoloških mogućnosti u odnosu na Instagram Reels i YouTube Shorts. Rezultati studije također su pokazali da ove tehnološke mogućnosti, koje pružaju TikTok i Instagram Reels, indirektno utiču na zavisničko korištenje društvenih mreža kroz posredničku varijablu – angažman na društvenim mrežama. Ukratko, studija pokazuje da mogućnosti koje nude SFV platforme, kako su dizajnirane, dovode do povećanog angažmana korisnika, a posljedično i do razvoja ovisničkog ponašanja.

Napose, studija objavljena 4. decembra 2025. također u Cyberpsyshology, behaviour and social networking pokazuje da studenti koji češće koriste kratke videozapise iz navike, a istovremeno imaju nižu samokontrolu i visoki angažman na platformama, češće odgađaju svoje obaveze, prokrastiniraju. Ovo odgađanje putem SFV-a ne utiče direktno na njihove akademske rezultate, ali jasno šteti njihovom zdravlju: povećava stres, pogoršava kvalitet sna i izaziva dnevnu iscrpljenost. Ukratko, kratki videozapisi služe kao privremeni bijeg, ali cijena je umor i psihološki pritisak.

Ekonomija pažnje, konzumerizam, idiokratija i put u fašizam

Već je više puta ponovljena činjenica kako algoritmi društvenih mreža žive od toga da nas zadržavaju što je moguće duže. Algoritmi paze na kojim se sadržajima zadržavamo, kojim vraćamo, koje svajpamo te tako određuje čega će nam nuditi više. I uvijek bolje prolaze sadržaji koji nude strah, dramu, paniku, senzacionalnost, klikolov.

Ako želiš kao kreator biti vidljiv, moraš proizvoditi provokativne sadržaje. Proizvoditi kratke sadržaje. Umjesto odgajati publiku da prati duže i ozbiljnije sadržaje, eseje, da obogaćuje rječnik. Obogaćuje stil i sintaksu. Mi smo odgajani na dugim člancima i esejima koje su objavljivali ugledni časopisi, nedjeljnici poput birvaktilne Slobodne Bosne i BH Dana te sjajnog Feral Tribune. U njima je bilo svega od vanjske i unutrašnje politike, književnosti, filma, erotike, teatra, nauke i tehnologije. Sada, ljudima je teško pročitati jedan takav sadržaj.

Ekonomija pažnje, kao posljedica konzumerizma, i želje za bogaćenjem vlasnika platformi društvenih mreža, lobotomizirala je generacije. Uvela nas je u eru idiokratije, bez sklonosti empatiji, etičkom mišljenju (ne sve, ne bih generalizirala). A to je povećalo rizik sklonosti ka fašizmu. Ne zaboravimo – kasni kapitalizam je prvi stadij mladog fašizma. A fašizmu trebaju individue koje ne misle, nemaju razvijeno kritičko mišljenje i etički osjećaj.

Reference:

  1. Nguyen L, Walters J, Paul S, Monreal Ijurco S, Rainey GE, Parekh N, Blair G, Darrah M. Feeds, feelings, and focus: A systematic review and meta-analysis examining the cognitive and mental health correlates of short-form video use. Psychol Bull. 2025 Sep;151(9):1125-1146. doi: 10.1037/bul0000498. PMID: 41231585.
  2. Short‑form Video Use and Sustained Attention: A Narrative Review (2019–2025)
  3. Chiencharoenthanakij R, Yothamart K, Chantathamma N, Sukhumdecha W, Charoensri S, Thanyakulsajja B, Anuroj K. Short-Form Video Media Use Is Associated With Greater Inattentive Symptoms in Thai School-Age Children: Insights From a Cross-Sectional Survey. Brain Behav. 2025 Jul;15(7):e70656. doi: 10.1002/brb3.70656. PMID: 40619997; PMCID: PMC12230358.
  4. Roberts JA, David ME. Technology Affordances, Social Media Engagement, and Social Media Addiction: An Investigation of TikTok, Instagram Reels, and YouTube Shorts. Cyberpsychol Behav Soc Netw. 2025 May;28(5):318-325. doi: 10.1089/cyber.2024.0338. Epub 2025 Apr 11. PMID: 40219579.
  5. Jia DY, Wang Y. Endless Scrolling: Predictors of Procrastinatory Short-Form Video Use and Its Effects on Stress and Sleep. Cyberpsychol Behav Soc Netw. 2025 Dec 4. doi: 10.1177/21522715251404199. Epub ahead of print. PMID: 41354556.
  6. Substack Granted by Adam Grant.
Naslovna ilustracija je kreirana pomoću alata GAI.