Klimatske promjene dramatično povećavaju opasnosti na mnogim planinskim rutama, a Kuloar smrti na Mont Blancu je jedno od najozloglašenijih mjesta gdje se te promjene najjasnije očituju. Smješten na nadmorskoj visini od oko 3.340 mnv, Kuloar smrti (Le Grand Couloir) predstavlja uski, strmi prolaz kojeg alpinisti moraju preći kako bi nastavili uspon prema vrhu Mont Blanca (4805,59 mnv). Ovaj prolaz, dug svega nekoliko stotina metara, već decenijama nosi reputaciju jednog od najopasnijih dijelova alpinističkih ruta u Evropi. Iako postoje i opasniji usponi u Evropi i na samim Alpama od Mont Blanca, recimo Matterhorn, dionica Kuloar smrti na Mont Blancu je posebno rizična. U posljednjim godinama, s promjenama koje donose klimatske promjene i jedna od njihovih posljedica, globalno zagrijavanje, rizici vezani za ovaj dio planine eksponencijalno su narasli. No, ovo postaje problem i za druge planine, jer zbog klimatskih promjena teren postaje sve nestabilniji.
Jedan od ključnih faktora koji doprinosi opasnosti Kuloara smrti je ubrzano topljenje glečera, proces koji je izravno povezan s porastom globalnih temperatura. Glečeri igraju ključnu ulogu u stabilizaciji planinskih masiva jer svojim ledom drže stijene na okupu. No, kako se glečeri povlače, stijene postaju nestabilne, što dovodi do njihovog odlamanja i pada. Voda iz otopljenog leda prodire u pukotine unutar stijena, gdje se nakuplja i stvara pritisak. Kada se taj pritisak poveća, stijene pucaju i odvajaju se, stvarajući lavine kamenja koje se obrušavaju niz planinske padine. U Kuloaru smrti, gdje je prostor izuzetno ograničen, takve lavine mogu biti smrtonosne za svakoga ko se zatekne na njihovom putu.
Svemu ovome su svjedočili i bosanskohercegovački planinari koji su nedavno, 16. avgusta 2024, pristupili vrhu Mont Blanc. Tim su činili Adisa Dževlan, koja je bila vođa grupe, te profesori s Mašinskog fakulteta u Sarajevu Dževad Bibić, Hazim Bašić i Marin Petrović.
„Le Grand Couloir je najrizičniji dio cijele rute do vrha Mont Blanc, jer jednostavno ne možete nikad znati kada će lavina ogromnog kamenja krenuti niz Kuloar, a to se dešava usljed otapanja glečera te prodiranjem vode u pukotine dolazi do pritiska i stijene se odvajaju. Prema nekim statistikama koje su Francuzi provodili od 10-16:00 sati, svakih 17 minuta niz Kuloar teče kamena lavina. Preći Kuloar noću bi trebalo biti sigurnije ukoliko su temperature niske. Međutim, i to se promijenilo usljed klimatskih promjena, na toj visini ni noći više nisu toliko hladne, tako da se i noću mogu čuti odroni“, kazala je Adisa Dževlan, planinarka i alpinistica, vodič B kategorije i, veoma važan podatak, članica Gorske službe spašavanja (GSS) Stanice Sarajevo, jedna od rijetkih žena u GSS-u.
Adisa Dževlan
„Priznajem da mi je prelazak kuloara bio jako stresan i gotovo sat vremena smo provodili u oba smjera u Kuloaru osluškujući pravi momenat, kako bismo sigurno prešli“, dodala je ona.
Le Grand Couloir, photo courtesy of Hazim Bašić
Osim što ugrožavaju ljudske živote, ove promjene značajno mijenjaju prirodu planinskih ekosustava. Biljke i životinje koje su prilagođene hladnim uvjetima sada se bore za opstanak u sve toplijim klimatskim uslovima. U isto vrijeme, nestabilnost terena ne utječe samo na alpiniste, već i na lokalno stanovništvo koje živi u podnožju planina, gdje su opasnosti od klizišta i odrona sve češće.
Kuloar smrti photo courtesy of Hazim Bašić
Klimatske promjene također nameću nova pravila i procedure za alpiniste. Francuske vlasti, svjesne povećanih rizika, postrožile su sigurnosne mjere na Mont Blancu. Alpinisti sada moraju imati rezervacije u planinskim skloništima kako bi im bio dopušten pristup ruti, a francuski žandarmi svakodnevno provjeravaju planinare, osiguravajući da svi koji se kreću prema vrhu imaju adekvatne planove i resurse. Ove mjere su osmišljene kako bi se smanjio broj nesreća, ali i kako bi se alpinisti bolje pripremili za surove uvjete na planini koji su sada nepredvidljiviji nego ikad prije.
No, uprkos svim mjerama opreza, Kuloar smrti ostaje sinonim za opasnost. S obzirom na trenutne trendove u klimatskim promjenama, postoji ozbiljna zabrinutost da će rizici na ovoj ruti nastaviti rasti. Topljenje glečera i destabilizacija stijena samo su neki od izazova s kojima se alpinisti suočavaju, a ti izazovi su dio šire slike klimatske krize koja se odražava na svaki kutak planete, uključujući i najviši vrh Evrope.
Velika glacijalna erozija pogodila je 2018. glečer Trift na Alpama, a erozije oštećuju podnožje Matterhorna te ostalih glečera. Još su više ugroženi tropski glečeri, poput onih u Latinskoj Americi i na Hawaima.
Nedavno je nestao tropski glečer Pastoruri u Peruu. Ovaj glečer, smješten u peruanskim Andama, bio je jedan od najpoznatijih i najposjećenijih glečera u regiji. Međutim, zbog globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, glečer Pastoruri se u velikoj mjeri otopio, a ono što je preostalo je toliko minimalno da ga više ne smatraju pravim glečerom. Nestanak Pastorurija simbolizira širu krizu s kojom se suočavaju tropski glečeri diljem svijeta, koji se brzo povlače zbog porasta temperatura.
Uspon na Mont Blanc sada nije samo test fizičke snage i izdržljivosti, već i svjedočanstvo o promjenjivim uslovima u svijetu koji se ubrzano mijenja. Svaki korak kroz ovaj prolaz odražava sve veće rizike s kojima se alpinisti suočavaju, rizike koji se povećavaju s promjenama klime, ostavljajući duboki trag na ovoj slavnoj planini.
Čitajte još: austrijski naučnik Franz Essl o zaštiti životne sredine i Alpa
Naslovna fotografija: photo courtesy of Hazim Bašić
Sadržaj kreiran uz podršku:
