Muzej farmacije u Štrosi: mjesto tradicije i promocije farmaceutske nauke u BiH

Muzej farmacije u Sarajevu, smješten u Štrosmajerovoj ulici broj 3, otvoren je za posjetioce 17. oktobra 2023. godine, na simboličan datum kada je 1907. godine donesena uredba kojom su i žene mogle postati vlasnice apoteka. Ovaj datum i osnivanje muzeja nisu slučajni, već odražavaju dugogodišnju borbu žena u farmaceutskoj struci i prepoznavanje njihovog značajnog doprinosa.

Cilj muzeja je popularizacija farmaceutske nauke i struke, približavanje ovih tema zdravstvenim radnicima i široj javnosti kroz prezentaciju zanimljivosti i doprinosa farmacije nauci i kulturi.

Osnivanje Muzeja farmacije rezultat je višegodišnjeg istraživačkog rada profesora dr. Tarika Čatića. On  je prikupio artefakte i dokumente koji čine osnovu izložbe. Muzej je otvoren za posjete četvrtkom, petkom i subotom u periodu od 11 do 17 sati, dok se ostalim danima organizuju edukativne radionice, predavanja i sastanci. Koncept muzeja fokusiran je na promociju i popularizaciju farmaceutske struke, sa posebnim naglaskom na edukaciju.

Izložbeni eksponati: zbirka istorije farmacije

Izložba u muzeju obuhvata preko šest stotina eksponata, među kojima se ističe zbirka svih oficijelnih farmakopeja u Bosni i Hercegovini od Austro-ugarskog perioda do savremenog doba. Posebnu pažnju privlači knjiga iz 17. vijeka pod nazivom „Dreckt Apotheke“. Tu je i zbirka farmaceutskih stojnica iz različitih perioda. Za one koji ne znaju šta su stojnice – to su posude u kojima su stajale sirovine za pripremu preparata. Često su jako estetski zanimljive i imaju draž starine.

Jedan od najzanimljivijih eksponata je stojnica napravljena od radijumskog stakla, koja fluorescira pod UV svjetlom, privlačeći veliku pažnju. Zračenje je jako malo, ali svakako ova posuda će u Muzeju farmacije biti smještena u kutiju sa zvonom od olovnog stakla tako da rizika neće biti.

Pored toga, muzej prikazuje različite apotekarske utenzilije koje su se koristile u pripremi lijekova kroz istoriju, kao i brojne dokumente koji svjedoče o razvoju farmaceutske struke u Bosni i Hercegovini.

Attari: preteče modernih apoteka

Attari su bili preteče modernih apoteka u Bosni i Hercegovini, a pojavili su se dolaskom Jevreja Sefarda iz Španije. Ovi trgovci su u Bosni osnovali dućane sa ljekovitim biljem i drugim prirodnim ljekovitim sirovinama. Kasnije su se i muslimani počeli baviti ovim zanatom, a Sarajevo je imalo i svoju posebnu attarsku čaršiju.

Dolaskom Osmanlija u Bosnu i Hercegovinu počeli su se primjenjivati zakoni iz carstva, uključujući i zakon „Nijateu-r-rutbe“, koji je regulisao bavljenje attarskim zanatom, zabranjivao patvorine i propisivao pravilno vaganje. Prvi farmaceut iz Bosne koji je diplomirao u Carigradu bio je Jakov Sumbul.

Posljednji attar u Sarajevu bio je iz porodice Papo, a njegov dućan je zatvoren početkom Drugog svjetskog rata.

U Muzeju farmacije je izložena replika atarskog dućana, temeljena na dostupnim dokumentima, sa autentičnim utenzilijama i ljekovitim pripravcima.

Sa dolaskom Austro-Ugarske, diplome stečene izvan Monarhije nisu bile priznate, pa su farmaceuti uglavnom dolazili iz Češke. Prvi od njih koji je otvorio modernu apoteku po tadašnjim standardima bio je Eduard Pleyel, a zgrada njegove apoteke, koja je bila prva moderna apoteka u Sarajevu, nalazi se nasuprot Muzeja Farmacije.

Ljekaruše i moderni razvoj farmacije u BiH

Istorija liječenja u Bosni i Hercegovini govori o kulturi i tradiciji naroda, kao i o civilizacijskom napretku te da BiH nije zaostajala u odnosu na druge dijelove Evrope tog vremena.

U ranijim periodima okosnica liječenja bile su ljekovite biljke kojima Bosna i Hercegovina obiluje, ali su zanimljivi i magijski rituali i zapisi, a koji se i danas mogu naći u upotrebi u ruralnim sredinama.

Razvoj farmakoterapije se vezuje za prakse liječenja primjenom ljekovitog bilja, a ova praksa je posebno vezana za bosanskohercegovačke Franjevce i te religije sa ovih prostora. O  farmakoterapiji govore nam posebne „zbirke“ recepata koje se zovu ljekaruše. Nažalost, mali broj ljekaruša iz BiH je sačuvan. Dio njih je nestao ili uništen, a dio je prenesen u susjedne zemlje i često prisvajan.

Moderni farmaceutski razvoj u Bosni i Hercegovini započinje 1951. godine, osnivanjem kompanije Bosnalijek, koja je imala istraživački centar i napredne tehnologije za proizvodnju lijekova. U to vrijeme su pokrenute i prve kliničke studije u zemlji.

Budućnost Muzeja farmacije

Muzej Farmacije u Sarajevu je za kratko vrijeme stekao prepoznatljivost, kako na lokalnom, tako i na međunarodnom nivou. Kao članica organizacije AIS (Aromas Itinerarium Salutis), Muzej je postao dio certificirane Kulturne rute Vijeća Europe „Historijske apoteke i ljekoviti vrtovi“. Ovaj uspjeh je ogroman potencijal za promociju Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Također je i potvrda da sadržaj i koncept muzeja imaju značajnu vrijednost sa aspekta kulturno-istorijske baštine.

Muzej je organizovao naučnu konferenciju koja je rezultirala izdavanjem monografije „Historija farmacije BiH – koliko poznajemo i čuvamo baštinu“, kao prvo izdanje nakon 1958. godine koje tretira ovu tematiku. U budućnosti se planiraju slične konferencije i nove publikacije, uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Ministarstva kulture i sporta KS, te drugih ustanova.

Muzej organizuje tematske izložbe i raznovrsne radionice. Trenutno je aktivna izložba „Farmacija na filmu“.