Postoje anegdotalne priče o ljudima čija je kosa postala sijeda nakon preležane neke infekcije. Još su češće priče o onima koji su posijedili “preko noći” nakon nečega veoma stresnog. No, izgleda da postoji fiziološko-genetička veza imunog sistema i melanocita, stanica koje proizvode pigment melanin. 

 
Melanin je porodica pigmenata, koju čine eumelanin, feomelanin i neuromelanin. Eumelanin je odgovoran za smeđu do crnu boju kose, boju madeža i taman ten, dok je feomelanin više za crvenkaste i riđe tonove kose. Eumelanin, je polimer koji se sastoji od više jedinica DHI (5, 6 dihidroksi indol), jedinjenja koje je suštinski heterociklus (ciklično jedinjenja koje u prstenu ima i atom koji nije karbon, u ovom slučaju, to je atom nitrogena). 
 
Prema radu objavljenom u časopisu PLoS Biology 3. maja 2018. pod naslovom “A direct link between MITF, innate immunity, and hair graying“, imuni sistem ima neke veze sa pojavom sijedih, ali ta veza još nije jasna. Naime, odavno je jasno da boja kose ovisi o produkciji melanina unutar melanocita koji se nalaze u folikulu dlake te da je za produkciju melanina izuzetno važan protein MITF (melanogenesis associated transcription factor). Ovaj protein, međutim, nije odgovoran isključivo za produkciju melanina, nego kontroliše i gene odgovorne za proizvodnju interferona, tvari koje spadaju u glikoproteine iz porodice citokina, a koje naš organizam stvara u toku infekcije, pogotovo virusnih infekcija. Interferoni ometaju replikaciju virusa i “tjeraju” stanice imunog sistema, poput određenih stanica bijele krvne loze da produciraju više antigena. 
 
 


Kada su naučnici sa University of Alabama u  Birminghamu stvorili modificirane miševe čiji su prekursori – matične stanice melanocita producirale manje MITF, otkrili su da ovi miševi ne samo što ranije “osijede” nego im se aktiviraju i neki geni uključeni u imunološki odgovor. Kada su kod ovih miševa koji su genetički predodređeni da ranije osijede aktivirali imunološki sistem, miševi su izgubili i prekursore melanocita i diferencirane melanocite i postali “sijedi”. Zapravo, izgleda da produkcija previše spomentuh interferona “okrene” imuni sistem organizma protiv melanocita. 
 
Čini se kao da aktivacija imunološkog sistema kod nekih genotipova “troši” stanice koje proizvode melanin i zalihu njihovih matičnih stanica. Sami autori u radu navode kako ovo otkriće sugerira vezu između virusnih infekcija i gubitka boje kose.