Osnovne informacije:

  • ista kompanija koja želi oživjeti mamuta, sada želi rekreirati i izumrlu pticu dodo
  • dodo je izumrla u 17. vijeku
  • čitav poduhvat je vrlo zahtjevan, jer je biologija i genetika ptica ponešto drugačija od sisara
  • čak i ako uspiju, ovo opet neće biti ista ptica dodo, nego više kao genetički izmijenjen golub koji liči na dodoa.

 

Biotehnološka kompanija koja je prije dvije godine dospjela na naslovnice sa svojim planom o vraćanju mamuta od izumiranja sada kaže da želi oživjeti pticu dodo. 

Ptica dodo je jedan od primjera nedavnih izumiranja usljed prekomjernog lova. Ptica je izumrla u 17. vijeku, prema Enciklopediji Britannica, 1681. godine.

 

Sve što je ostalo od dodoa su glava i stopalo u Oxfordu, stopalo u Britanskom muzeju, glava u Kopenhagenu i kosturi, manje ili više potpuni, u raznim muzejima Evrope, Sjedinjenih Država i Mauricijusa. 

Nekada je na TV Sa, ranih devedesetih, postojala emisija za djecu “Tragom ptice dodo“. Emisija je bila odlično urađena, a radila ju je ista ekipa koja je radila i Top listu nadrealista, zajedno s Mladenom Jeličićem Trokom.

Refren ove emisije je glasio “Možda i sad kruži zgodom izumrla ptica dodo, a po Zemlji njena sjena kruži kao opomena”.

Tako su mnoga djeca saznala da je ova ptica nestala takoreći nedavno, zbog pretjeranog lova i zato što nije zazirala od ljudi – pošto ljude nikad nije srela. Ova vrsta je postala nesretni simbol istrebljenja i ugroženosti biodiverziteta.

Međutim, biotech kompanija Colossal Biosciences, čiji su suosnivači genetičar George Church i preduzetnik Ben Lamm, kaže da će istražiti kako bi se mogla vratiti vrsta dodo (Raphus cucullatus) udruživanjem genoma i reproduktivnog ciklusa njegovog najbližeg živućeg rođaka, nikobarskog goluba (Caloenas nicobarica). 

Ovo oživljavanje izumrljih vrsta ima i svoj naziv – “de-ekstinkcija“.

Colossal Biosciences, već je započela s projektima oživljavanja mamuta i tilacina, poznatijeg kao tasmijski tigar. Ali dodo bi bio prva ptica koju bi obnovila ova kompanija, što je značajno jer znači promjenu tehnike uređivanja gena kako bi se prilagodilo biologiji ptica. Naime, razvoj jajeta ptica otežava biotehnološke mogućnosti obnove vrste.

Naučnici bi na ovom projektu radili s golubljim jajima i koristili genetički materijal nekih vrsta golubova koji se može modificirati kako bi odražavao ključne osobine dodoa, uključujući i sposobnost leta. Dakle, u suštini, taj dodo ne bi bio onaj dodo iz 17. vijeka, nego genetički modificiran golub s nekim obilježljima dodoa. Isti princip kompanija želi primijeniti i na mamuta. Obnovljeni mamut zapravo ne bi bio mamut, nego slon s obilježljima mamuta.

 

Ali obnova, rekreiranje dodoa će također biti tehnički izazovno, jer još nitko nije uspio upotrijebiti uređivanje gena za ptice na ovaj način.

Analiza mitohondrijalne DNK iz 2002. koju je uradila Beth Shapiro, naučnica koja je trenutno na Univerzitetu Kalifornija Santa Cruz i uključena je u projekt rekreiranja dodoa, pokazala je kako je nikobarski golub najbliži filogenetski rođak dodoa. Ne očekuje se da će taj napor donijeti novac, ali bi bio simbolična pobjeda za Colossalove genetičke tehnologije, kažu iz kompanije. Kompanija je sakupila preko 150 miliona dolara za ovaj pothvat. Prema Bloombergu je startup zbog ove najnovije investicije procijenjen na 1.5 milijardi dolara.

Ali, treba biti oprezan s oduševljenjem: naime, niti je Shapiro sekvencirala cijeli genom dodoa, nego su radili samo mitohondrijalnu DNK, niti će, ako i uspiju u nakani, ta ptica biti onaj dodo koja je izumrla u 17. vijeku.

Mitohondrijalna DNK je, podsjetimo, DNK koja se nalazi u organelama mitohondriji, a ne jedarna DNK u kojoj se nalazi većina genetičkih informacija.

Tim naučnika bi mogao pokušati urediti genom ćelija nikobarskih golubova kako bi bile slične ćelijama dodoa. Možda je moguće staviti prilagođene stanice u jajašca drugih ptica, poput golubova ili kokoši, kako bi se stvorilo potomstvo koje bi zauzvrat moglo prirodno proizvoditi jaja dodoa. Koncept je još uvijek u ranoj teoretskoj fazi.

 

Beth Shapiro i Ben Lamm

 

 

Jedan od najvećih izazova u rekonstrukciji dodoa je problem zajednički za svu ptičju genomiku. Kod sisara je proces sličan onom korištenom u stvaranju ovce Dolly, prve životinje na svijetu koja je uspješno klonirana iz diferenciranih ćelija. Ali, kako kaže Beth Shapiro, koja predvodi ovaj tim naučnika “ne možemo klonirati ptice.” 

Kloniranje zahtijeva pristup jajnoj stanici koja je spremna za oplodnju, ali još nije oplođena. “Ne postoji pristup ptičjoj jajnoj ćeliji u istom razvojnom razdoblju kao što postoji za sisavca”, objašnjava ona. Colossal Biosciences istražuje proces ekstrakcije primordijalnih zametnih stanica ptica (PGC) iz ptičjih jaja. Ako proces uspije, PGC-ima iz golubova bi se manipulisalo da se na kraju razviju u pticu sličnu dodou. “Konačna verzija dodoa nastaće iz goluba koji je stvoren da bude veličine dodoa. Tako će veličina jaja biti dosljedna.”

Drugi to nazivaju rasipnim odvraćanjem pažnje od stvarnih problema i zadataka zaštite biodiverziteta. 

“Sprječavanje izumiranja vrsta treba biti naš prioritet, a u većini slučajeva to je puno jeftinije”, kaže biolog Boris Worm.

Kako piše Guardian, profesor Ewan Birney, s Evropske laboratorije za molekularnu biologiju, koji nije bio uključen u Colossalov rad, rekao je da bi na tehničkoj razini bilo “vrlo vrlo izazovno” ponovno stvoriti genom dodoa.

Rekao je: “Nema sumnje da je ovo kultna ptica. Nemam pojma hoće li mehanika ovoga funkcionirati kao što tvrde, ali pitanje nije samo možete li to učiniti, nego trebate li to učiniti. Postoje ljudi koji misle da zato što možete učiniti nešto to i trebate učiniti, ali nisam siguran čemu to služi i je li to stvarno najbolja raspodjela resursa. Trebali bismo spasiti vrste koje imamo prije nego što izumru.”