Zanimljivo je kako ljudi još misle da postoji neki posebni gen za inteligenciju koji snažno utječe na ovu osobinu. Da, tačno je da se inteligencija prenosi i genetički, ali nova shvatanja nasljednosti (heritabilnosti) ove kognitivne osobine kažu kako tu ulogu ima puno gena s malim utjecajima. Drugim riječima, jako, jako teško bi bilo dizajnirati ljude sa većom inteligencijom putem neke metode genetičkog inženjeringa, ako bi bila dozvoljena na ljudskim embrijima. Ne zaboravimo ni to da je inteligencija definisana ne samo nasljednim faktorima nego i faktorima okoline.
Jedna od do sada najopsežnijih studija o utjecaju gena na inteligenciju se nalazi u ćorsokaku. Romaneskna maštarija da postoje geni za genije i da će se nekad moći „dizajnirati“ bebe sa visokim IQ-om će ostati samo to – maštarija.
Studija, objavljena u Proceedings of the National Academy of Science u avgustu 2014. jeste identificirala tri varijante gena koje imaju utjecaj na inteligenciju, ali je taj utjecaj toliko mali da ne može objasniti varijaciju od nekih 15% koju test inteligencije pokriva. Studiju je radilo oko 60 znanstvenika različitih afilijacija, ujedinjenih u poseban konzorcij.
Zapravo, kao da su sve dosadašnje studije na ovu temu bile pogrešne.
 |
| Mensa test, rezultat, screenshot |
Za ovu studiju su upoređeni genomi oko 126 000 ljudi, te je izdvojeno 69 varijanti gena koji imaju neke veze sa učenjem i drugim kognitivnim sposobnostima. Od tih 69 varijanti pokazalo se da 3 imaju direktnu vezu sa višim uspjehom u školi i višim rezultatima IQ testa. Rezultati IQ testa su bili izračunati prema skali u kojoj standardna devijacija iznosi 15. Međutim, utvrđeno je da svaka od ove tri varijante gena doprinosi svega 0.3 boda više na IQ testu.
Kako hromosomi, u kojima su geni raspoređeni, dolaze u duploj garnituri, to znači da svako ima 3×2 = 6 ovih gena koji su povezani sa kognitivnim sposobnostima. Ako osoba naslijedi svih 6 varijanti gena za visok rezultat na IQ testu, 0.3×6, onda će ta osoba biti na testu bolja za 1.8 boda.
To znači da ove varijante gena imaju vrlo mali utjecaj na visinu inteligencije.
Za 15% razlike na testu, ove varijante gena ne daju objašnjenje. Geni za inteligenciju, faktički, ne postoje.
Znanstvenici koji su vodili ovu studiju su vidno razočarani, ali jedan od voditelja studije, dr Daniel Benjamin sa Cornell Univerziteta smatra da će ova studija biti vodilja studijama koje slijede.
Biće potrebno uraditi testiranja na još oko milion ljudi kako bi se pokušalo objasniti 15% razlike u IQ testovima. Također, premda gena za inteligenciju nema, očigledno je da na ovu osobinu imaju utjecaj hiljade gena, ali sa veoma malim zasebnim efektima.
Autor: Jelena Kalinić, MA, biolog, naučna novinrka i komunikatorica Društvo za promociju Prirodnih nauka “Nauka i svijet”. Dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Short -runner, drugo mjesto u izboru za European Science journalist of the year za 2022. godinu.
