• Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim problemima u upravljanju otpadom zbog neadekvatne infrastrukture, slabe regulacije i neadekvatne primjene postojećih zakona, što dovodi do toga da se otpad nepropisno odlaže i ugrožava okoliš i zdravlje ljudi.
  • Postojeći kapaciteti za reciklažu u BiH su nedovoljni, a procesi prikupljanja i razdvajanja otpada nisu svugdje adekvatno organizovani, što otežava efikasno upravljanje otpadom i donošenje politika za poboljšanje stanja.
  • Nedostatak adekvatnih deponija i kontejnera za sortiranje otpada, kao i loša organizacija prikupljanja otpada, rezultiraju čestim požarima na deponijama, što oslobađa toksične gasove i materije koje dugoročno zagađuju okoliš i ugrožavaju zdravlje ljudi.

Svijet se suočava s rastućom krizom otpada, a Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Svaki dan, tone smeća završavaju na neuređenim deponijama ili nepropisno odložene u prirodi, ostavljajući trajne posljedice po okoliš i zdravlje ljudi. Dok se razvijene zemlje uspješno bore s ovim problemom kroz stroga pravila i efikasne sisteme reciklaže, BiH se još uvijek suočava s ozbiljnim nedostatkom infrastrukture, slabom regulacijom i neadekvatnom primjenom postojećih zakona. Posljedice su očigledne: neadekvatne deponije koje ugrožavaju zdravlje stanovništva, zagađuju okoliš i dovode do čestih požara.

Nauka govori je razgovarala sa Sabinom Cokojom, stručnom saradnicom za zaštitu okoliša u KJKP „RAD”, te Anesom Podićem, predsjednikom udruženja „Eko akcija”. Razgovarali smo o trenutnom stanju, izazovima, ali i potencijalnim rješenjima za bolje upravljanje otpadom u zemlji koja se suočava s brojnim izazovima u ovoj oblasti.

Trenutno stanje reciklaže u BiH

Naša zemlja se suočava s mnogim izazovima kada je riječ o upravljanju otpadom i reciklaži. Iako postoje neki pogoni za reciklažu, kao što su Natron – Hayat u Maglaju za papir, Zenička željezara za staro željezo i Omorika kod Doboja za PET ambalažu, kapaciteti ovih postrojenja su nedovoljni da zadovolje potrebe cijele države. Prema riječima Anesa Podića, problem je daleko veći od same infrastrukture: „Imamo pogone, ali bi ih bilo daleko više kada bi proces prikupljanja i razdvajanja otpada bio bolje organizovan.

„Pouzdani podaci o količinama razdvojenog i recikliranog otpada ne postoje”, naglašava Podić. „Podatke, vrlo upitne tačnosti, objavljuju i nadležna ministarstva i tzv. operatori sistema.” Ova nejasna slika otežava donošenje efikasnih politika i strategija za poboljšanje stanja u sektoru upravljanja otpadom.

Sa sličnim izazovima suočava se i KJKP “RAD”, komunalno preduzeće koje upravlja prikupljanjem otpada u Kantonu Sarajevo. Prema Sabini Cokoji, „organizacija prikupljanja i razdvajanja otpada mora biti daleko bolja kako bi se maksimizirale mogućnosti reciklaže i smanjio pritisak na deponije.”

Proces prikupljanja i sortiranja otpada

Važno je da građani znaju da se razdvojeni otpad ne sastavlja opet na kamaru. Cokoja objašnjava: „Odvojeno prikupljeni otpad sa zelenih otoka iz kolektivnog stanovanja, reciklažnih posuda iz individualnih domaćinstava, kao i iz tržnih centara i ostalih institucija (ambasade, škole itd.) se specijalnim vozilima transportuje do Sortirnice otpada. U ovom specijalnom postrojenju koje se nalazi na deponiji Smiljevići, sav reciklažni otpad se na sortirnoj traci ponovo presortira prema vrsti otpada (papir i karton, pet ambalaža, folija, Al doze, staklo i ostalo). Potom se isti odvojeno balira, pakuje i kao gotov proizvod predaje ovlaštenim sakupljačima nakon objavljenog javnog poziva. Cilj je u konačnici sav izdvojeni reciklabilni otpad iz komunalnog otpada koji predstavlja korisnu sirovinu, predati na daljnje upravljanje i reciklažu. Ovime se pored zaštite okoliša, doprinosi energetskoj efikasnosti, održivosti i ekonomskoj stabilnosti naše zemlje.“

Neadekvatna infrastruktura i njene posljedice

Jedan od glavnih problema u Bosni i Hercegovini je nedostatak adekvatne infrastrukture za prikupljanje, razdvajanje i odlaganje otpada. Podić ispred Eko akcije ističe da niti jedna deponija u BiH trenutno ne zadovoljava sanitarne standarde. „Niti jedna deponija nije u takvom stanju da ne počinjava štetu okolišu”, naglašava Anes Podić. “Dobar dio zvaničnih deponija ne ispunjava niti jedan okolišni uslov.” 

Situaciju dodatno pogoršava nedostatak kontejnera za sortiranje otpada i neadekvatnih organizacija prikupljanja otpada. „Veliki problemi postoje i sa nedostatkom infrastrukture za prikupljanje, razdvajanje i odlaganje otpada. Jedini cilj lokalnih vlasti je da se otpad nekako ukloni sa gradskih ulica. Šta će se poslije s njim desiti, njima više nije bitno”, kaže Podić.

Nedostatak organizacije i kapaciteta za adekvatno zbrinjavanje otpada rezultira čestim požarima na deponijama. Toksični gasovi i materije koje se oslobađaju prilikom ovih požara dugoročno zagađuju okoliš i ugrožavaju zdravlje ljudi. 

„U deponijama se skladišti miješani komunalni otpad čijim zapaljenjem se u vazduh ispuštaju razni toksični gasovi i materije – sumpor-dioksid, čađ, azotni oksidi, dioksini, furani, policiklički aromatični ugljovodonici, živa i isparljiva organska jedinjenja, itd. čineći kvalitet vazduha daleko lošijim nego inače. Posebno su opasna jedinjenja koja nastaju zapaljenjem plastičnog otpada koji se nalazi u deponiji – dioksini i furani. Dioksini se nazivaju trajnim organskim zagađivačima, što znači da im je potrebno mnogo vremena – čitave decenije da se razgrade kada su u životnoj sredini. Veoma su toksični i mogu izazvati rak, reproduktivne i razvojne probleme, oštećenje imunog sistema. Kada pepeo nastao od zapaljenja deponije padne na tlo, dioksini se akumuliraju u lancima ishrane, koncentrišući se ponajviše u masnim tkivima životinja.”, detaljno nam objašnjava Podić. 

Ove strukturalne slabosti ukazuju na hitnu potrebu za reformom i modernizacijom sistema upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini. Bez ozbiljnih intervencija, problem će se samo pogoršavati, a posljedice će biti sve teže za saniranje. 

Komparacija sa EU standardima i izazovi

U poređenju sa razvijenim europskim zemljama, Bosna i Hercegovina se suočava sa značajnim zaostatkom u oblasti upravljanja otpadom. Sabina Cokoja naglašava: „Europske zemlje imaju jasno definisane standarde i rigorozne propise koji se striktno primjenjuju. U Bosni i Hercegovini, iako postoji regulativa, njena primjena je često nedosljedna i nerijetko se susrećemo sa problemom nedostatka infrastrukture za potpunu implementaciju.”

Anes Podić ističe da je razlika u kapacitetima i tehnologijama ključna: „Dok europske zemlje imaju visoko sofisticirane pogone za reciklažu i tretman otpada, mi se još uvijek oslanjamo na rudimentarne metode i nedovoljne kapacitete.” On dodaje: “To je jedan od razloga zašto se suočavamo sa značajnim izazovima u upravljanju otpadom, što utiče na našu sposobnost da se približimo europskim standardima.”

No, nije sve toliko crno – polaganog napretka prema naprijed ima i u tome nerijetko pomažu neke od razvijenijih zemalja Europe. Sa Sabinom smo detaljnije razgovarali o projektu postavljanja kontejnera za različite vrste otpada u Kantonu Sarajevo koji je sproveden u saradnji sa Češkom razvojnom agencijom i ambasadom Republike Češke. „Kao rezultat ovog projekta je zabilježen rast prikupljenog sortiranog otpada u odnosu na prethodnu 2022. godinu za 98%. Osim toga, započet je novi sistem prikupljanja odvojenog otpada u kojem se jedna vrsta otpada prikuplja isključivo sa jednim vozilom.”

Edukacija građana o značaju reciklaže

Edukacija građana predstavlja ključnu komponentu u uspostavljanju efikasnog sistema upravljanja otpadom. Sabina Cokoja naglašava: „Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo je niska svijest građana o važnosti pravilnog razdvajanja otpada. Bez njihove aktivne uloge i razumijevanja značaja reciklaže, svi naši napori su ograničeni.”

KJKP “RAD” provodi različite edukativne kampanje kako bi podigao svijest građana. „Organizujemo radionice u školama, kampanje na društvenim mrežama i postavljamo informativne plakate širom grada”, objašnjava Sabina. „Naša misija je da educiramo građane o tome kako pravilno razdvajati otpad i zašto je to važno za naš okoliš.”

„Redovno sprovodimo edukativne aktivnosti za školsku populaciju s ciljem kontinuiranog osvještavanja i informisanja o pravilnom postupanju sa otpadom,” dodaje Sabina. Od maja 2024. godine, KJKP “RAD” je započeo i edukativne aktivnosti u poslovno-privrednim subjektima, ambasadama i drugim institucijama.

Ove edukativne aktivnosti su dio redovnog Plana poslovanja KJKP “RAD” i usmjerene su na unapređenje sistema upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo. Sabina ističe važnost ovih aktivnosti za ispunjavanje zakonskih i strateških okvira: „Naš cilj je da ispoštujemo zakonske i strateške okvire i regulative o upravljanju otpadom na kantonalnom i federalnom nivou, koji edukaciju i jačanje javne svijesti i propisuju”.

Anes Podić ističe da edukacija mora biti kontinuirana i sveobuhvatna: “Edukacija ne smije biti jednokratna aktivnost. Potrebno je stalno podsjećati građane na važnost reciklaže i ekološki prihvatljivih praksi. To podrazumijeva saradnju sa školama, medijima, ali i vladinim institucijama.”

Iako postoje pozitivni primjeri, još uvijek ima prostora za napredak. „Pohvalno je što je u Sarajevu, zahvaljujući pomoći Češke razvojne agencije, postavljen veći broj kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada, ali da bi ti kontejneri bili u potpunosti iskorišteni, građani moraju znati kako ih koristiti”, dodaje Sabina.

Ulaganje u edukaciju je ulaganje u budućnost. Samo kroz stalnu edukaciju i podizanje svijesti građana, Bosna i Hercegovina može napraviti značajan korak naprijed ka održivom i ekološki prihvatljivom upravljanju otpadom.

Regulativa i implementacija

Regulativa i njena implementacija predstavljaju jedan od najvećih izazova u oblasti upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini. Iako postoje zakoni i pravilnici koji regulišu ovu oblast, njihova primjena često je nedosljedna i neefikasna.

KJKP „RAD” Sarajevo je glavni operator za upravljanje komunalnim otpadom produkovanim od strane građana i pravnih lica sa područja Kantona Sarajevo. Sabina Cokoja objašnjava: „U sklopu djelatnosti definisanih Dozvolom za upravljanje otpadom izdatoj operatoru od strane resornog kantonalnog ministarstva za okoliš, nalazi se i djelatnost reciklaže koju KJKP ‘RAD’ sprovodi u svom procesu rada”. Nažalost, sistem reciklaže u Sarajevu i šire još uvijek nije dovoljno razvijen zbog čega su odvojene sekundarne sirovine izrazito količinski slabo zastupljene.

Uzroci ovog problema su mnogostruki:

  • Ekološka svijest našeg stanovništva nalazi se na jako niskom nivou.
  • Nedovoljno razvijena infrastruktura za odvojeno prikupljanje otpada za građanstvo i njegov tretman.
  • Postojeći državni finansijski mehanizmi nisu dovoljni da utiču na minimiziranje stvaranja otpada, reciklažu i smanjenje odlaganja otpada na deponiju, koje je trenutno najjeftinija opcija.
  • Neprovođenje zakonskih mehanizama za sankcionisanje nepropisnog odlaganja otpada.
  • Nedovoljna edukacija stanovništva o pravilnom postupanju sa otpadom i zaštiti okoliša, naročito u odgojno-obrazovnim institucijama.
  • Slaba medijska promocija značaja pravilnog odlaganja otpada.

„Imamo dobre zakonske okvire, ali problem je u implementaciji. Nadležne institucije često nemaju kapacitete ili volje da provode zakone na terenu. Također, kazne za prekršaje su često simbolične i ne predstavljaju dovoljno jak podsticaj za poštovanje propisa.”, ističe Anes Podić.

Jedan od ključnih problema je i nedostatak adekvatnog nadzora. „Kontrola je slaba, a inspekcijski organi često nemaju dovoljno resursa za efektivan nadzor,” kazala je Cokoja. „To omogućava nesavjesnim pojedincima i kompanijama da nepropisno odlažu otpad, što ima katastrofalne posljedice po okoliš.”

Pitanje upravljanja otpadom i zaštita okoliša u cjelini zahtijeva sistemski i institucionalni pristup. „Najefikasniji način za rješavanje problema upravljanja otpadom i nerazvijenosti reciklaže će se postići kroz aktivno i sistemsko uključivanje vlasti”, kaže Cokoja. „Uključivanjem vlasti određuje se jedan vrhovni zakonodavni pristup sa jasno definisanim zakonima i smjernicama za rješavanje problema. Donošenjem Strategije zaštite okoliša na federalnom i državnom nivou (Federalna strategija zaštite okoliša 2022‒2032.) definisane su jasno aktivnosti i odgovorne institucije za realizaciju svih mjera iz područja pravilnog postupanja sa otpadom i zaštite okoliša.”

Saradnja s kompanijama i inicijative za odgovorno postupanje s otpadom

Kao javno komunalno preduzeće, KJKP “RAD” Sarajevo aktivno sarađuje sa kompanijama koje proizvode otpad, uključujući firme, ambasade i tržne centre. Sabina Cokoja objašnjava: „KJKP ‘RAD’ ima saradnju sa pravnim licima koja u sklopu svog otpada izdvajaju ambalažni otpad, sa fokusom na PET ambalažu i papir/karton. Organizujemo prikupljanje i odvoz ovog otpada do Sortirnice na Smiljevićima radi daljeg upravljanja.”

I šta ćemo sad?

„‘Trokut smrti’, naziv je područja između gradova Napulja i Kazerte na jugu Italije gdje su ljudi prisiljeni živjeti usred smeća, udisati otrovne pare iz zapaljenih odlagališta otpada i piti otrovanu vodu zbog ilegalno odloženog otpada. Pitamo se, da li je i u Bosni i Hercegovini, već sada na djelu sličan scenarij i da ćemo tek decenijama poslije saznati za današnje smrtonosne sprege lokalnih kriminalaca i korumpiranih političara radi čije zarade smo izloženi toksičnom utjecaju opasnog otpada.”, jasno ističe Podić. 

Ne preostaje nam mnogo opcija, osim da zajedno krenemo u akciju i pokrenemo promjene. Uprkos izazovima, opstaje nada da zajedničkim naporima možemo stvoriti bolju budućnost. Potrebno je promijeniti sadašnje pristupe, uvesti strože zakone i regulacije, edukovati građane i mobilizirati sve sektore društva. Isključivo tako možemo osigurati čistiju i zdraviju okolinu za nas i za buduće generacije. Sada je pravo vrijeme za odlučne korake prema održivijoj sutrašnjici, gdje svaki pojedinac i institucija ima ulogu u zaštiti našeg okoliša.

Još:

Upravljanje otpadom u BiH: dvadeset godina smo na istome mjestu