Nekako mislim, a to ne mora biti dobro mišljenje, da se najbolje uči usput, kada nije pod moranje. Zapravo, većinu stvari sam naučila usput, kada nije bilo pod moranje. Danas – koje to ribe Jadrana i druge morske ribe možete dobiti za ručak na moru ili kupiti u ribarnici. E, ako ste se u ribarnici pitali – koja je ovo riba? i niste znali naziv pa biste samo pokazali prstom ili samo želite neke nove vrste naučiti, ovo je tekst za vas. Većina ovih riba su delikatese, neke su vam poznate, a neke manje poznate.
Riba kovač, Zeus faber, Izvor: via Wikimediacommons, by Benutzer:Kleines.Opossum |
Svi – skoro svi – znaju za šanpjera i svi bi ga rado na tanjiru, samo što je šanpjer malo poskup. U holivudskim filmovima ne znaju u francuskim restoranima naručiti ništa drugo sem šanpjera. Na francuskom mu je naziv St Pierre, na engleskom John Dory, često je zovu i riba Svetog Petra, a ja koristim naziv kovač. Priča se kako je ova riba dobila ime po Sv Petru koji je, prije nego je postao apostol, bio ribar, a ribu je lovio golim rukama. Jednom je uhvatio kovača, a na ribi je ostao trag Petrovih prstiju i zbog toga kovač ima mrlje, “okca”, na bokovima. Latinski naziv mu je Zeus faber, odnosno, “Zeusov kovač”.
Pomalo je nejasno porijeklo naziva Zeus i kovač te veza sa antičkim božanstvom. Hrvatska Wikipedija navodi priču o tome kako je jednom Hefest odbio potkovati Zeusove konje, te je Zeus to pokušao sam. Kako se nalazio na obali mora, približila mu se jedna riba koju je ulovio i pojeo. Od kostiju ribe je napravio kovački alat, a ribu proglasio Zeusovim kovačem. Zašto Hefest nije htio pomoći ocu, zašto je Posejdon dopustio Zeusu da pojede ribu – ništa nije jasno, a ja lično ne znam za ovu legendu.
Riba kovač |
Lubin, poznat i kao brancin (Dicentrarchus labrax) još je jedna česta riba u ponudi konoba i restorana. Zovu ga i morski grgeč i pripada redu grgeča (Perciformes), može narasti i do 1m u dužinu. Meni je ukusniji od orade. Inače to je mali grabežljivac i u nekim djelovima Mediterana ga zovu loup de mer – “morski vuk”. Ima ga i u Atlantiku.
Brancin (lubin) |
U različitim dijelovima Jadrana ima različite nazive – osim orada, često se koriste još i nazivi komarča i lovrata, a ova riba ima bar još dvadesetak naziva. Latinski naziv joj je Sparus aurata. To je robusna riba, velike i široke glave, karakterističnog oblika
Za ovu ribu su karakteristične dvije stvari – ima jaku vilicu sa jakim zubima, pomoću kojih drobi ljušture školjkaša. Druga stvar je da je ova riba dvospolac – u prvom razdoblju spolne zrelosti je mužjak, a kad pređe težinu od 500-600 g, postaje ženka. S obzirom da je zabranjeno loviti orade ispod 20cm dužine, to znači da su većina orada koje pojedete – ženke.
Škarpina (Scorpeana scrofa) iz porodice bodeljki (Scorpaenidae) je riba poznate ne samo zbog toga što je ukusna, nego iz zbog svojih otrovnih bodlji, dok joj je koža crvenkasto-smeđa. Također ima više lokalnih naziva: logrnja, škrpun. Dobro ide kao sastojak brodeta i bujabesa.
Zajednički naziv za bijelu ribu poput orade, brancina, šanpjera, zubatca i škarpine jeste oborita riba, a ribari ovu ribu zovu još i “ribom od kamena”.
Manje cijenjena, ali čak zdravija, jeste takozvana plava riba, kakve su skuša (Scomber scombrus) i lokarda (Scomber japonicus, mada ovo japanski, japonicus ne znači da se nalazi smao oko Japana, ima je u Jadranu), koje se često zamjenjuju, a lokarda se smatra jeftinijom ribom i često se podvaljuje turistima, mada je zapravo vrlo ukusna:
Vrlo su interesantne ribe plosnatice (Pleuronectidae) koje ćete na meniju naći kao riba-list, iverak, romb. Običnom morskom listu ćete lako zapamtiti latinski naziv jer glasi Solea solea, poput kreme. Iverak je Platichtus flesus/Pleuronectes flesus, a ima još mnogo vrsta ovih plosnatica poput Pleuronectes platessa, Scophthalmus maximus, Lepidorhombus boscii i dr.
Pleuronectes platessa, gornja i donja strana, izvor: By Arnstein Rønning via Wikimediacommons |
Za ribe iz ovog reda je karakteristično da im oko “šeta” u toku razvoja. Naime, mlade ribe imaju oči normalno postavljene simetrično, ali onda se riba, koja inače naseljava područje bentosa (morsko dno) počinje ukopavati u morski pijesak i mulj. Međutim, kada se ukopa, ona to čini jednim bokom i tako jedno oko ostane u mulju. Zato se u toku individualnog razvoja ovih riba oko polako pomjera na drugu stranu tijela, dok oba oka ne budu na jednoj strani, asimetrično postavljena. Obično oko prošeta na desnu stranu, mada ima i primjeraka koji su “lijevo-oki”. Ovo je doslovno shvaćena sintagma “prevrnuti očima”. Zato ove ribe izgledaju prilično čudno:
Scopthalmus maximus, Izvor: via Wikimediacommons, by I, Luc Viatour |
Ono što kupujete pod nazivom tuna, zapravo je nekoliko riba iz tribusa Tunnini. Ova koju kupujete u konzervi obično je Katsuwonus pelagis, pacifička vrsta. Mediteranska i atlantska tuna pripadaju rodovima Thunnus i Neothunnus, tune sa plavim i žutim perajima. Razlog što ćete neke vrste teže naći na meniju jeste to što su kritično ugrožene usljed neumjerenog lova. Danas se u Jadranu mogu loviti u Big game fishing koji ima stroga pravila. Atlantska tuna crnih peraja (Thunnus atlanticus) nije toliko ugrožena kao recimo Thunnus thynnus.
Thunus albacares |
Big game fishing, izvor: www.panama-sportfishing.com
Jato Thunnus thynnus |
Ne treba zaboraviti ni još četiri ribice iz porodice Sparidae – špara, fratra, salpu i ribu kantar.
Špar, Diplodocis annularis je mala riba, koja naraste do 25 cm, češća u sjevernom nego u južnom Jadranu. Uprkos tome što je relativno sitna i ima puno kostiju, jako je ukusna i cijenjena. Ima na repu crni prsten.
Mnogo veći je kantar, Spondyliosoma cantharus – Kantar je protogini hermafrodit, tj. sve mlađe jedinke su ženke, a sa starenjem dio njih se pretvara u mužjake.
Salba, odnosno, Salpa salpa je jedna od rijetkih riba koje su veggie, pretežno se hrani algama, zbog čega nekima ima malo neugoda miris i okus, koji se može izbjeći ako se salpe odmah očiste od iznutrice. Doduše, salpa ponekad jede i račiće. Obično je u jatima. Korakteristična je po zlatnim i plavim linijama. Interesatno je da ponekad (ne uvijek) konzumacija ove ribe može izazvati halucinacije, tripove poput onih na LSD-u, a naučnicima još nije jasno zašto.
- Tekst je objavljen 2016, a nadopunjen 2024.