Naučnici su na putu da ponovo stvore jednu davno izumrlu vrstu – mamute (Mammuthus sp.). Preciznije, na putu da stvore hibrida mamuta i slona, biće koje ima velik broj gena mamuta, ali je u biti slon. Ovim „mamofanti“ ili „mamutofanti“, kako su već nazvani u medijima bi bili slonovi sa dugom, vunastom dlakom, manjim ušima i prilagođeni životu u hladnim uslovima.
 
Mamuti su nam uglavnom dragi divovi, a vezani smo za njih i zbog junaka crtanih filmova “Ledeno doba” – Manfreda, Ellie i kasnije Breskvice. Pa zar ne bi bilo slatko da ove životinje gledamo uživo? Neki naučnici su za i rade na tome, dok su drugi duboko skeptični.
 

 

 

 
Cilj nije kloniranje mamuta – DNK koju su naučnici uspjeli izdvojiti iz ostataka mamuta smrznutih u permafrostu previše je fragmentirana i degradirana i to nije moguće. Naučnici su došli na ideju da pomoću genetičkog inženjeringa stvore živi hibrid slona i mamuta koji bi bio vizuelno nerazlučiv od svog izumrlog prethodnika.
 
QoS je još 2017. izvještavao o tome, ali sada je ovaj poduhvat dobio finansijsku injekciju u obliku investicije od 15 miliona američkih dolara. 
 
Smatra se kako su mamuti izumrli usljed nedostatka genetičke varijabilnosti unutar vrste. Populacija mamuta počela je opadati prije nekih 300 000 godina, a onda se nešto oporavila sve do prije 12000 godina, kada su kontinentalne populacije potpuno izumrle, a ostalo je svega stotinjak jedinki ostrvske populacije, koje su također vrlo brzo iščezle. Mamuti su dosta stradali zbog inbreedinga, odnosno, parili su se u srodstvu, te nije bilo obnavljanja genetičkog materijala. 
 
Mamuti su definitivno nestali sa lica naše planete prije oko 4000 godina, međutim, naučnici sa Harvarda koji se bave pokušajima „vaskrsavanja“ izumrlih vrsta tvrde kako bi mogli dobiti mamuta metodama genetičkog inženjeringa za koju godinu. Geni za osobine koje su bile karakteristične za mamute bi u genom slona bile unesene pomoću CRISPR tehnologije editovanja.
 

Šta je to CRISPR:

 

 

 
Tim  naučnika koji vaskrsavaju mamute predvodi profesor George Church s Harvard Medical School.

„Naš je cilj imati prve mladunce u sljedećih četiri do šest godina“, rekao je tehnološki poduzetnik Ben Lamm, koji je s Churchom suosnivač kompanije Colossal, kompanije koja se bavi biotehnologijom i genetikom a koja podržava projekt, izvještava CNN.

Ako uspiju, ovo bi bio prvi poduhvat deekstinkcije – oživljavanja jedne izumrle vrste, makar to ne bila genetički potpuna istina.

 

 
Naučnici su već uspjeli dobiti neke rezultate: na ovom projektu rade od 2015. godine i od tad su identifikovali neke od gena koji su odgovorni za izgled mamuta, odnosno, odgovorni za postojanje distinkcije između mamuta i današnjih vrsta slonova. Tim je tada uspio ubaciti 45 identifikovanih gena u stanice azijskog slona (Elephas maximus) kako bi demonstrirali funkcionalnost tehnike. Do sada nisu pokušavali dobiti embrije koji bi bili hibridi azijskog slona i mamuta.
 
Idući korak je uzimanje jajne stanice ženke azijskog slona iz koje bi se uklonilo jedro, pa bi se onda takva enukleirana stanica spojila sa stanicom epitela kože u koju su metodom CRISPR ubačeni geni karakteristični za mamuta. Iz ovih spojenih stanica bi trebao nastati embrio koji bi se dalje normalno razvijao. Sličan princip je primijenjen i pri kloniranju ovce Dolly, samo što stanica epitela nije bila genetički modificirana.
 
Ovo istraživanje je zanimljivo i sa bioetičkog aspekta: Matthew Comb, profesor zoologije na sa Univerzitetu u Manchesteru smatra kako mamuti nisu samo set gena, nego i socijalne jedinke kojima je potrebno krdo kako bi se pravilno razvijali. 
 
Još jedan kuriozitet ovog istraživanja je to što će naučnici pokušati dobiti hibrida pomoću “umjetne materice”. 
 

 

 
Osobine koje bi naučnici CRISPR-om promijenili na slonu kako bi ga mađioničarski pretvorili u mamuta uključuju sloj izolacijske masti od 10 centimetara, pet različitih vrsta čupave dlake, uključujući i one koje su dugačke i do metra, te manje uši koje će pomoći hibridu da podnese hladnoću. Također planiraju pokušati stvoriti životinju da nema kljova kako ne bi bile meta lovokradica. 
 
Nakon što se stanice slona s tim i drugim osobinama uspješno reprogramiraju, George Church planira upotrijebiti spomenutu umjetnu matericu za korak od embrija do bebe. Trudnoća kod slonova traje 22 mjeseca. To je jedan od koraka za koji danas nemamo baš tehnologiju. Editovanje gena se može uraditi prilično jednostavno, pogotovo za naučnike kalibra Churcha ali umjetna materica je zaista problem. 
 
No, ne dijele svi Churcheovo oduševljenje i optimizam njegovog tima: ima naučnika koji smatraju da nije etički koristiti žive slonove kao materijal za stvaranje mamuta te da su slonovi i mamuti međusobno slični onoliko koliko su čimpanze i ljudi. Također, ovo i dalje nisu mamuti, nego se radi o genetički modificiranim slonovima, koji će imati dužu dlaku. Ove vrste se baš neće moći vratiti u prirodu, poput Sibira, nego će uglavnom, ako se uspije, biti atrakcija u nekom posebnom zoo-vrtu. 
 
Dakle, zašto onda stvarati biće koje će biti osuđeno na život u zatočeništvu ili GMO vrstu koja bi trebala slobodno tumarati tajgama i tundrom? Ne znamo ekološke i genetičke implikacije puštanja na slobodu ovakve megafauna-GMO vrste. Također, da li ovo znači da Church ima neki dogovor s ruskom vladom oko ovih mamuta, jer stvarno bi bilo nemoguće da Amerikanci puste GMO vrstu na teritoriju druge države nad kojom nemaju nikakve ingerencije. Čini se da je ovaj pokušaj vraćanja mamuta prilično naivan i besmislen, samo nova igra za Georga Churcha. 

 

Isti tim pokušava vratiti i izumrlu pticu dodo, izvijestili su 2023.