Pokret poznat kao Pugwash Conferences on Science and World Affairs međunarodna je mreža koja okuplja naučnike i druge koji rade na uklanjanju oružja za masovno uništenje pridonoseći naučnom, na dokazima utemeljenom vladinom kreiranju politike i promičući međunarodni dijalog.
Nedavno je svijet opet bio osviješten činjenicom da nuklearno naoružanje postoji i da predstavlja prijetnju. Decenijama nismo govorili o ovome, ali sada je opet postalo top tema. Naravno, to što je važna tema i što se provlači kroz medije, ne treba odmah biti i okidač za paniku. U današnjim vremenima, konferencije i dogovori te napori intelektualaca kakav je Pugwash pokret imaju značaja više nego ikad.
Pugwash pokret je nezavisna i kosmopolitska organizacija koja okuplja naučnike i intelektualce uopšte radi nepristrasnog razmatranja aktuelnih pitanja globalne politike, s posebnim fokusom na nuklearno oružje i nuklearnu prijetnju čovječanstvu. Pugwash zapravo brine svjetske brige, a nauku i znanje tretira kao savjest.
„Pugwash traži svijet bez nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništenje. Kroz našu dugogodišnju tradiciju ‘dijaloga bez podjela’ koja nam je također donijela Nobelovu nagradu za mir 1995. godine, Pugwash ima za cilj razviti i podržati korištenje znanstvenog, na dokazima utemeljenog kreiranja politike.“, piše na stranicama Pugwasha.
Kako je zabačeno ribarsko mjesto postalo središtem borbe protiv nukelarnog oružja
Zašto „Pugwash“? Većina konferencija i pravnih akata ima nazive prema mjestima gdje su održane, osnovane ili potpisane. Pugwash je osnovan u mjestu Pugwash u Novoj Škotskoj u Kanadi.
To je malo i zabačeno ribarsko mjesto koje ima samo oko 800 stanovnika, ali će postati svjetski važno zbog apela niza naučnika za mir u svijetu. Inače, to je rodno mjesto američko-kanadskog filantropa Cyrusa S. Eatona, koji je sazvao konferenciju i sponzorisao je.
Nakon bombardovanja Hiroshime i Nagasakija te nuklearnih proba na Bikiniju, došlo je do shvatanja kako nuklearno oružje može imati daleko veći utjecaj i razoriti daleko veći prostor, nego što se pretpostavljalo. Osim razaranja, ne smijemo zaboraviti ni utjecaj radijacije i radioaktivnih nuklida koji se sporo raspadaju. Da stvar bude gora, svijet je nakon Drugog svjetskog rata ušao u eru Hladnog rata, nepopustljivosti i prijetnje koja se nadvila nad čovječanstvom. Nažalost, svjedoci smo i da je ova prijetnja opet postala aktuelna.
Russell-Einsteinov Manifest
Osnova za ovaj think-thank intelektualaca bio je čuveni Russell-Einsteinov Manifest, „Apel za aboliciju rata“ iz 1955. Manifest je nastao u Londonu 1955. i napisao ga je Bertrand Russell usred Hladnog rata. Russell je istaknuo opasnost koju predstavlja nuklearno oružje i pozvao svjetske čelnike da traže mirna rješenja za međunarodne sukobe.
Među potpisnicima bilo je jedanaest istaknutih intelektualaca i naučnika, uključujući Alberta Einsteina, koji ga je potpisao samo nekoliko dana prije svoje smrti 18. aprila 1955. Još neki od poznatih naučnika-nobelovaca koji su potpisali ovaj manifest su Max Born, Linus Pauling i Frederic Joliot Curie.
Ovaj Manifest završava riječima:
„S obzirom na činjenicu da će u svakom budućem svjetskom ratu nuklearno oružje sigurno biti korišteno i da prijeti daljnjem postojanju čovječanstva, pozivamo svjetske vlade da shvate i javno priznaju da njihova svrha ne može biti potaknuta svjetskim ratom, te ih stoga potičemo da pronađu mirna sredstva za rješavanje svih spornih pitanja između njih.”
Glas naučnika za mir
Pugwashov glavni cilj je eliminacija svih oružja za masovno uništenje (nuklearnog, hemijskog i biološkog) i rata kao društvene institucije za rješavanje međunarodnih sporova.
„Utoliko je mirno rješavanje sukoba kroz dijalog i međusobno razumijevanje bitan dio Pugwash aktivnosti, koje su posebno relevantne kada i gdje je nuklearno oružje i drugo oružje za masovno uništenje raspoređeno ili bi se moglo upotrijebiti“, navodi se u temeljnim dokumentima organizacije.
Četiri ureda Pugwasha, u Rimu (međunarodi sekretarijat), Londonu, Ženevi i Washingtonu D.C., pružaju podršku aktivnostima Pugwasha i služe kao veza s Ujedinjenim narodima i drugim međunarodnim organizacijama.
Jedan od rezultata zagovaranja Pugwash pokreta i drugih aktera je i Dogovor o neširenju nuklearnog oružja, Treaty on the Non-Proliferation of Nuclear Weapons (NPT) iz 1968.
Pugwash nije namijenjen samo za razmatranje nuklearne prijetnje – ova institucija postoji i kako bi poticala naučnike da budu angažirani i da ih mobiliše za tretiranje globalnih problema. Neka od pitanja kojima se organizacija bavi su i ljudska sigurnost, biološko oružje, sukobi u Siriji i Ukrajini te digitalna tehnologija i nove tehnologije uopšte.
Pugwash je primjer političke i društvene angažiranosti naučnika na svjetski važnim pitanjima očuvanja mira i stabilnosti u svijetu. Glas naučnika za mir biće više nego ikad, ponovo potreban.
Organizacija u sastavu UN-a CTBTO se bavi provođenjem zabrane svih nuklearnih testova.
Prethodni tekstovi:
Nauka nije apolitična
Da li je nauka demokratična?
Građanska nauka
Naučna i zdravstvena pismenost
Politizacija nauke
Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta “Političnost nauke, naučnost demokratije”, koji provodi UG “Nauka i svijet”. Podržano grantom Fonda Otvoreno društvo BiH i European Endowment for Democracy.
