Priče da određena hrana može izazvati kiselost organizma, a time i rak su priče za malu djecu onih koji ili nemaju veze o fiziologiji, hemiji, regulaciji pH vrijednosti ili onih zlonamjernih, koji se žele okoristiti prodajom preparata za koji tvrde da povišavaju pH vrijednost u smjernu alkalnog.
Čak postoje i neke zaista nevjerovatno neistinite, da ne kažem glupe, tabele u kojima se tvrdi da je limun baznog karaktera, a maslačak čak ima pH vrijednost od 26. Bilo ko ko bi uzeo ph-metar ili obični lakmus papir bi mogao utvrditi da je limunov sok kiselog karaktera, što uostalom se pokaže i kada vodi od latica ruže dodamo limunov sok – on pocrveni, zbog antocijana iz ružinih latica koji su indikator pH vrijednosti. Svako ko zna imalo o hemiji, a ovo je zaista hemija iz osnovne škole, zna i da ne postoji pH 26, nego da se radi o skali od 0 do 14. 
 
Također, uzrok raka nije kiselost, niti je rak gljivica, o čemu sam pisala ovdje.

 
Organizam ima nevjerovatne sisteme regulacije povoljnog stanja, ravnoteže, koju nazivamo homeostaza. Van homeostaze ne možemo živjeti. Ako nam se poremeti regulacija temperature – loše je po nas. Isto i sa acido-baznim statusom organizma, šećerom u krvi i mnogo drugih parametara. Srećom, organizam ima sisteme koji to regulišu. Jedan od sistema regulacije acido-baznog stusa jeste i disanje. Ono reguliše i pH vrijednost krvi koja se kreće u uskim granicama od 7.35 do 7.45. Premda je ovo samo nešto malo više od neutralne vrijednosti i na baznoj strani pH skale, 7.35 se smatra acidozom (iako usko gledano nije kisela pH, nego je samo “kiselija” vrijednost od pH 7.4). 7.45 je vrijednost koja ide prema alkalnoj strani.

Dišni sistem doprinosi ravnoteži kiselina i baza u tijelu regulišući nivo ugljične kiseline u krvi. CO2 u krvi lako reaguje s vodom jer postoji enzim karbonična anhidraza koja ubrzava i podstiče ovu reakciju u kojoj se stvara ugljična kiselina, a nivoi CO2 i ugljične kiseline u krvi su u ravnoteži. Drugim riječima, prelaze jedno u drugo, kada ima višak jednog:

Izvor: Human biology online



Kada nivo CO2 u krvi poraste, primjerice kada zadržite dah, višak CO2 reaguje s vodom i stvara dodatnu ugljičnu kiselinu, snižavajući pH u krvi. Povećavanje brzine tj. dubine disanja (što možete osjetiti kao “nagon” da zadržite dah, probajte to učiniti – nešto će vas natjerati da zadržite dah) omogućuje vam da izdišete više CO2. 

Gubitak CO2 iz tijela smanjuje razinu ugljične kiseline u krvi i time prilagođava pH prema normalnim razinama. Ovaj sistem djeluje i u suprotnom smjeru. Pretjerano duboko i brzo disanje (kao što je slučaj u hiperventilaciji) uklanja krvni CO2 i smanjuje nivo ugljične kiseline, čineći krv previše alkalnom. Ova kratka alkaloza može se ukloniti ponovnim disanjem zraka koji je izdahnut u papirnatu vrećicu (“vrećice za hiperventilaciju” u slučaju panike). Ponovni udisaj izdisanog zraka brzo će sniziti pH krvi u normalu.

 

Hemijske reakcije koje regulišu razinu CO2 i ugljične kiseline događaju se u plućima kada krv prolazi plućnim kapilarima. Manja podešavanja disanja obično su dovoljna za podešavanje pH krvi promjenom količine izdisaja CO2. Udvostručenje brzine disanja manje od jedne minute, uklanjanje “dodatnog” CO2, povećalo bi pH krvi za 0,2 dijela skale. Ova je situacija uobičajena ako vježbate naporno tokom određenog vremena. Da zadržite potrebnu proizvodnju energije, tijelo stvara višak CO2 i mliječne kiseline ako vježbate iznad vašeg aerobnog praga, što ćete poslije osjetiti kao bol u mišićima, usljed sinteze i nagomilavanja mliječne kiseline. Da bi se uravnotežila povećana proizvodnja kiseline, stopa disanja se povećava što sprječava acidozu. 

Tijelo reguliše brzinu disanja upotrebom hemoreceptora, koji prvenstveno koriste CO2 kao signal. Periferni senzori krvi nalaze se u zidovima aorte i karotidnih arterija. Ovi senzori signaliziraju mozgu da odmah prilagodi brzinu disanja ako razina CO2 poraste ili padne. Promjene pH utječu na respiratorni centar u meduli, što može direktno modulirati brzinu disanja kako bi se pH vratio u normalan raspon.
 
Hiperkapnija ili abnormalno povišena razina CO2 u krvi javlja se u svakoj situaciji koja narušava respiratorne funkcije, uključujući upalu pluća i kongestivno zatajenje srca. Smanjeno disanje (hipoventilacija) zbog lijekova poput morfija, barbiturata ili etanola ili čak samo zadržavanje daha također može rezultirati hiperkapnijom. Hipokapnija ili nenormalno niska razina CO2 u krvi javlja se u slučaju hiperventilacije kada se odbacuje CO2, poput primjerice kada je povišena sobna temperature, pri vrućici ili u slučajevima histerije.

Iz ovoga vidimo kako je regulacije pH vrijednost krvi vrlo tanan mehanizam, te ovi što pričaju da maske izazivaju acidozu zaista ne znaju fiziologiju i neće da je znaju. Smanjenje parcijalnog pritiska kisika pri dužem nošenju maski je do oko 2%, što nije dovoljno da izazove efekte o kojima oni pričaju, a ponajmanje acidozu. Koja, ponavljam, nije uzrok raka.