Sjećate se one priče kada jedan homo novum, ilitivamga skorojević, dođe u knjižaru da kupi knjige i kaže „dajte mi metar crvenih”… da stavi kako bi mu izgledale lijepo na polici? Tu je i onaj trend „knjiga za sto za kafu”, obično monografija iz mode ili čak praznih knjiga, koje su imale samo odštampane korice? E pa sada postoji jedan drugi trend – kupovina knjiga na veliko da bi se uništavale. Kupuju ih AI kompanije, radi hig resolution skeniranja i hranjenja modela. Već sam pisala kako je to radio Anthropic, AI kompanija koja uzaludno sebe želi prikazati kao najmoralniju od svih,  ali to rade i druge.

Najveći čitalac na svijetu ne čita knjige – on ih uništava

Kako javlja 404 Media, AI kompanije masovno kupuju knjige, dakle ne na metre, nego doslovno na tone, kako bih ih posebnim mašinama pocijepali da mogu skenirati stranicu po stranicu. Knjige se kupuju po antikvarnicama, second-handovima, online. Mi još pojma nemamo o kakvim je knjigama riječ, da li među njima ima rijetkih primjeraka, koja izdanja, autori… prosto, AI kompanije sve to gutaju.

Jedan od razloga ovakve proždrljivosti (ne zaboravimo, proždrljivost spada u Sedam smrtnih grijeha), jeste i to što su AI kompanije svjesne fenomena o kojem govorim neko vrijeme – AI kanibalizma, odnosno pojave da se informacija degradira ako je AI modeli proizvode na osnovu informacije koju je proizveo AI model. AI hranjena AI slopom jer izvitoperena. Stare knjige, časopisi, sve prije 2022. odnosno booma u AI „napretku” za razliku od novijih uradataka, nemaju rizik da su kontaminirani AI slopom, nego se radi o čistom ljudskom umu u pravom kantijanskom smislu. Kao organizovano ljudsko iskustvo, svijet kakov doživljava ljudski um, sa svim ograničenjima našeg uma. Nesavršena spoznaja, ali naša, ljudska.

Spaljivanje Aleksandrijske biblioteke

S druge strane, to rade i kako bi izbjegle tužbe za krađu autorskih prava, ako bi crpile materijal za trening modela poput Claude ili ChatGPT iz online izvora ili od piratskih izdanja.

Anthropic se suočio s kaznom od 1,5 milijardi dolara zbog održavanja repozitorija od sedam miliona piratskih knjiga koje su kršile autorska prava autora i izdavača. Slično tome, koalicija izdavača nedavno je podnijela tužbu protiv Googlea, optužujući tehnološkog diva da je nezakonito koristio milione knjiga zaštićenih autorskim pravima za razvoj Gemini AI modela.

Osim samog uništavanja knjiga, ovdje se javlja još jedan problem – kompanije, pošto kupe ove ove knjige, pa ih unište, stavljaju podatke u svoje baze, a javnost nema pristup tome. Ovo znači da ćemo imati AI modele koji su usavršeniji, ali po cijenu toga informacije nisu javno dostupne budućim generacijama.

I sada zamislimo distopijsku budućnost u kojoj su sve ljudske knjige iz nekog razloga uništene i jedini trag ovom znanja jesu privatne baze AI kompanija kojima mi nemamo pristup niti će pristup originalima imati naši potomci, ovo je doslovno spaljivanje Aleksandrijske biblioteke našeg doba. Ispada da je book hoarding koji rade pojedinci zaljubljenici u knjige, odnosno, pretjerano skupljanje knjiga kada osoba  nabavlja mnogo više knjiga nego što može pročitati ili smjestiti – nešto što u budućnosti može spasiti ljudsku civilizaciju, kulturu naslijeđe, iskustvo i ultimativno – čovječanstvo.

 

Napomena: ovaj tekst je 100% ljudski dok je naslovna ilustracija urađena pomoću alata GAI uz detaljno promptanje stila ilustracije i elemenata ilustracije.