Rudarenje kriptovaluta troši značajnu količinu vode, a potražnja za vodom će dodatno rasti, između ostalog, i zbog klimatskih promjena. U komentaru pod naslovom “Bitcoin’s growing water footprint”, objavljenom 29. novembra 2023. u časopisu Cell Reports Sustainability, finansijski ekonomist Alex de Vries pruža prvu sveobuhvatnu procjenu upotrebe vode za Bitcoin. Upozorava da bi njegova ogromna skala mogla utjecati na pitku vodu ako nastavi raditi bez ograničenja, posebno u zemljama koje već pate od nestašice vode, uključujući SAD.
“Mnoga područja svijeta suočavaju se sa sušama, a svježa voda postaje sve rijeđi resurs“, kaže de Vries (@Digiconomist), doktorand na Vrije Universiteit Amsterdam. “Ako nastavimo koristiti ovaj vrijedan resurs za beskorisne računske zadatke, mislim da je stvarnost zaista bolna.”
Prethodna istraživanja o korištenju resursa u kriptovalutama uglavnom su se usredotočila na potrošnju električne energije te na utjecaj na klimatske promjene kroz emisije ugljičnog dioksida potrebne za proizvodnju struje. Prilikom rudarenja Bitcoina, najpopularnije kriptovalute, rudari širom svijeta su u osnovi u utrci za rješavanjem matematičkih jednadžbi na internetu, a pobjednici dobivaju dio vrijednosti Bitcoina. U Bitcoin mreži, rudari svaki dan naprave otprilike 350 kvintiliona – što je broj 350 praćen sa 18 nula – pretpostavki svake sekunde, što je aktivnost koja troši ogromnu količinu računarske snage.
“Tačan odgovor pojavljuje se svakih 10 minuta, a ostali podaci, kvintilioni njih, su računi koji nemaju daljnju svrhu i stoga se odmah odbacuju“, kaže de Vries.
Tokom istog procesa, velika količina vode koristi se za hlađenje računala u velikim data centrima. Na temelju podataka iz prethodnih istraživanja, de Vries je izračunao da rudarenje Bitcoina u SAD-u troši otprilike od 8,6 do 35,1 gigalitra (GL) vode godišnje. Osim hlađenja računara, termoelektrane na ugljen i plin koje pružaju električnu energiju za rad računara također koriste vodu za snižavanje temperature. Ta rashladna voda isparava i nije dostupna za ponovnu upotrebu. Isparavanje vode iz hidroelektrana također doprinosi vodnom otisku potrošnje energije Bitcoina.
Ukupno gledano, de Vries procjenjuje da je rudarenje Bitcoina 2021. godine potrošilo preko 1.600 GL vode diljem svijeta. Svaka transakcija na Bitcoin blockchainu koristi prosječno 16.000 litara vode, dovoljno da napuni bazen u dvorištu. Potrošnja vode Bitcoina očekuje se da će porasti na 2.300 GL do 2023., kaže de Vries.
De Vries predlaže pristupe poput modificiranja softvera za rudarenje Bitcoina koji bi mogli smanjiti potrošnju energije i vode u ovom procesu. Integracija obnovljivih izvora energije koji ne uključuju vodu, poput vjetra i sunca, također može smanjiti potrošnju vode.
