Nauka je napredovala i u ovoj godini, ne možemo se žaliti. Godina 2023. donijela je značajne inovacije u području zdravstva, astrofizike i umjetne inteligencije. Evo sažetka ključnih događaja:

 Lijekovi za pretilost kao naučni proboj:

Značajan napredak ostvaren je u razvoju agonista GLP-1, lijekova poput Ozempic, Wegovy i Mounjara, koji su pokazali obećavajuće rezultate u liječenju pretilosti. Međutim, kritike su upućene na etičnost i finansijske veze proizvođača Novo Nordiska s medicinskim stručnjacima. Novo Nordisk je platio najmanje 25,8 miliona dolara američkim medicinskim stručnjacima tokom deset godina na osnovu naknada i troškova vezanih za svoje lijekove za mršavljenje, pokazala je analiza Reutersa.

 Odobrenje lijeka za Alzheimerovu bolest:

FDA je odobrila lijek Leqembi za Alzheimerovu bolest, iako su postojale kontroverze zbog rizika od nuspojava poput oticanja mozga i krvarenja. Uprkos tome, lijek pokazuje usporavanje gubitka kognitivnih funkcija.

 Prva odobrena CRISPR terapija:

Ujedinjeno Kraljevstvo odobrilo je Casgevy, prvu CRISPR terapiju koja tretira anemiju srpastih ćelija i beta-talasemiju, otvarajući vrata inovacijama u genetičkom uređivanju. Nauka je ovdje pokazala kako od fundamentalnih istraživanja koja čak nisu interesantna za investicije mogu nastati veliki proboji.

Zašto je rimski beton bio tako dugotrajan?

Istraživači s MIT, predvođeni Admirom Mašićem su otkrili drevne strategije proizvodnje betona koje su dale rimskom betonu njegovu poznatu trajnost. Rad može držati ključ za dizajniranje betona koji traje dugo, a nauka traži i način da dobijemo beton s manjim ugljičnim otiskom.

Nobelove nagrade za naučne dosege:

Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu dodijeljene su Katalin Karikó i Drew Weissman za mRNA tehnologiju, dok su u fizici nagrađeni Pierre Agostini, Ferenc Krausz i Anne L’Huillier za eksperimentalne metode generisanja atosekundnih impulsa. U hemiji su laureati Moungi G. Bawendi, Louis E. Brus i Aleksej I. Ekimov za otkriće kvantnih tačaka.

 Gravitacioni talasi i promatranje svemira:

Astrofizičari su otkrili slabije gravitacione talase uz pomoć NANOGrav opservatorije, promatrajući pulsare. Također, IceCube detektor u Antarktiku uspješno je detektirao neutrine, pružajući uvid u svojstva tih neuhvatljivih čestica.

Detekcija neutrina pomoću ledene kocke

Tim na detektoru IceCube ostvario je izuzetan uspjeh stvaranjem prve slike Mliječnog puta “svjetlom” neutrina. Neutrino opservatorija IceCube, smještena na Južnom polu, koristi blok leda opremljen sa 5000 svjetlosnih senzora kako bi uhvatila visokoenergetske neutrino čestice. U članku objavljenom u časopisu Science, IceCube Collaboration predstavlja dokaze o emisiji neutrina visoke energije iz Mliječnog puta. Neutrini su izazovni za detekciju jer nemaju masu i rijetko stupaju u interakciju s materijom.

Visokoenergetska čestica Amaterasu:

Astronomi su otkrili Amaterasu, visokoenergetsku česticu koja dolazi iz praznog dijela svemira, postavljajući nove izazove u istraživanju kosmičkih zraka. Ime je dobila po japanskoj božici Sunca.

Rane migracije naše vrste

U oktobru 2023. je studija predvođena Sarah Tishkoff sa Univerziteta u Pennsylvaniji pokazala da je mala količina neandertalske DNK u današnjim Afrikancima ušla u liniju Homo sapiensa već prije 250.000 godina negdje u Evroaziji, što znači da smo napustili Afriku više puta, i to puno ranije nego što se mislilo.

COP28: proizvođači fosilnih goriva kao pobjednici

Neuspjeh COP28 da pozove na postupno ukidanje fosilnih goriva nazvan je „razarajućim” i „opasnim” s obzirom na hitnu potrebu za djelovanjem u borbi protiv klimatske krize. UN-ov klimatski samit završio je kompromisnim dogovorom koji je pozvao na „prelaz” s fosilnih goriva, dok je jači izraz „postupno ukidanje” podržalo 130 od 198 zemalja koje su pregovarale u Dubaiju, ali su ga blokirale zemlje poput Saudijske Arabije. Naučnici tvrde da sporazum sadrži mnogo rupa i ne odražava ozbiljnost klimatske krize, te da je potrebno postupno ukidanje fosilnih goriva.

Tehnički problemi s Voyager 1 sondom:

NASA-ina sonda Voyager 1 suočava se s problemima u slanju smislenih signala, što izaziva zabrinutost u naučnoj zajednici. Inženjeri nastoje popraviti sondinu funkcionalnost i produžiti njen životni vijek.

Razvoj umjetne inteligencije i regulacija:

Duboko učenje i jezični modeli poput GPT-a nastavljaju se razvijati, primjenjujući se u različitim sektorima. Međutim, postoji zabrinutost zbog nedostatka regulacije, a regulatorne inicijative poput pravila EU o umjetnoj inteligenciji i izvršne naredbe predsjednika Bidena u SAD-u pokušavaju osigurati odgovorno korištenje ove tehnologije.

U zaključku, 2023. godina obilježena je napretkom u zdravstvu, astrofizici i tehnologiji, ali i postavljanjem važnih pitanja o etici i regulaciji u ovim brzo razvijajućim područjima. Nauka u istraživanjima nije zabilježila neke epohalne stvari, ali bilo je svakako zanimljivo i uzbudljivo, pogotovo zbog pokušaja regulacije vještačke inteligencije čiji je uspon obilježio kraj 2022.

 

Napomena: naslovna ilustracija je generisana pomoću AI