Poinzetija (Poinsettia) rod je grmova iz porodice mlječika (Euphorbiaceae) koje – prije nego zatvorite ovaj članak  – uzgajamo kao biljku poznatu pod imenom “Božićna zvijezda”. Ovaj ukras za Božić, ali i Novu godinu, omiljen je mnogima, ali nažalost, obično ovu biljku ljudi bace na smeće poslije praznika iako je zapravo višegodišnja.

#1 činjenica: kako je božićna zvijezda dobila ime

Poinzetija – Božićna zvijezda, krije nekoliko zanimljivosti. Ovo je biljka koja raste u Meksiku i Centralnoj Americi, a Evropljani su je prvi put opisali i dali naučno ime 1884. Opisao ju je kao novu vrstu njemački naučnik Johann Friedrich Klotzsch. Holotip vrste je prikupljen u Meksiku tokom ekspedicije 1803.–1804. godine koju su vodili Alexander von Humboldt i Aimé Bonpland. Inače, holotip je jedinstveni primjerak nekog organizma koji je korišten da se opiše vrsta.

Prvo, zašto je naučni naziv biljke ovako čudan? Ovo nije naučni naziv biljke kako bismo pomislili. Naučni naziv glasi Euphorbia pulcherrima, što bi značilo “najljepša mlječika”. Pulcherrima je superlativ pridjeva u ženskom rodu – lijepa (pulchra), ljepša, superlativ – najljepša. Nakon ovog kratkog podsjećanja na svima sigurno drag latinski iz srednje, vratimo se ozbiljnijim temama – imenu poinzetija.

Pontzetija je naziv koji je biljka dobila u čast Joela Robertsa Poinsetta, prvog ambasadora SAD u Meksiku. Pored toga što je bio diplomata, Poinsett je bio i ljekar i botaničar. Prije Meksika, obišao je Evropu, Osmansko carstvo, Rusiju, Zakavkazje, Čile i Argentinu. Inače, bio je i suosnivač Nacionalnog instituta za promociju nauke i korisnih umjetnosti, što je začetak Smithsonian Institution. Kao diplomata u Meksiku, bio je zadužen za američku akviziciju nekih meksičkih teritorija, poput današnjeg Novog Meksika, Teksasa, pa i dijelova Kalifornije i Sonore te kreiranje meksičko-američke granice.

Nakon posjeta području južno od Meksiko Citya blizu Taxca de Alarcón, Poinsett je vidio ovu biljku. Inače, u Meksiku se naziva Flor de Nochebuena, cvijet Badnjaka ili Catarina. Poinsett, strastveni amaterski botaničar, poslao je uzorke biljke u Sjedinjene Američke Države, i do 1836. godine biljka je već široko poznata kao “poinsettia”. Tako se biljka počela širiti kao ukrasna u SAD i šire.

#2 činjenica: cvjetovi nisu ono što mislite

Crveni cvjetovi Božićne zvijezde zapravo nisu cvjetovi – sami cvjetovi su jako neugledni i nalaze se u sredini crvene brakteje. Crveno su zapravo modificirani listovi, brakteje. Inače osim u crvenoj, mogu biti u ružičastoj, narandžastoj, bež i bijeloj boji.

Boje brakteja stvaraju se usljed fotoperiodizma, što znači da zahtijevaju tamu (barem četrnaest sati zaredom tokom 6–8 sedmica) kako bi promijenile boju. Biljke također zahtijevaju obilnu svjetlost tokom dana. Dakle, prvo im treba tama da se promijene u crveno, ali im treba i svjetlost. Ko će ugoditi. Poluzimzelene su, obično gube veći dio lišća tokom zime i zbog toga ih ljudi bace kada izgube listove.

#3 činjenica: hemijski sastav

Kako je ovo biljka iz porodice mlječika, tako i ona luči sok bijele boje. Među sastojcima tog soka, odnosno lateksa, su pulherol i pulheril acetat. Triterpeni se nalaze u nadzemnom dijelu ove biljke, uključujući mliječni sok i listove. Jedan od triterpenoidnih sastojaka istražuje se kao temelj za lijekove protiv Alzheimerove bolesti. Osim toga, u biljci ima i antocijana, zaduženih za crvenu boju brakteja.

#4 činjenica – blago je toksična, ali ne i smrtno otrovna

Mlječike su obično toksične, ali ova nije smrtno otrovna. Zapravo nije uopšte otrovna i testovi na pacovima nisu pokazali kako je ova biljka otrovna, ali da – može uzrokovati svrbež, crvenilo i oticanje te alergije kod nekih ljudi.

#5 činjenica: u divljini je rijetka

Iako ovu biljku u toku zime, pred praznike, možemo kupiti gotovo na svakom ćošku, ona je u svom prirodnom staništu ugrožena i nema puno primjeraka. Najveći rizik za očuvanje ove vrste u divljini predstavlja mogućnost da divlje hibridiziraju s uzgojenim.

#6 činjenica – može poslužiti kao indikator pH vrijednosti

Božićne zvijezde su odlične biljke za pokazivanje pH-vrijednosti tekućine jer sadrže antocijaninske pigmente koji su vrlo osjetljivi na promjene kiselosti. Antocijanin je tvar koja daje crvenu boju listovima božićne zvijezde i čini otopinu indikatora božićne zvijezde crvenom. Ovaj indikator pH vrijednosti možete napraviti slično kao onaj od crvenog kupusa – narežite crvene listove božićne zvijezde i prelijte ključalom vodom. Kada listovi puste boju u vodu, procijedite i dobili ste vaš indikator, koji možete testirati s otopinom sirćeta, limunske kiseline, sode bikarbone i deterdženta.

U kiseloj sredini manjoj od pH 3 otopina će biti crvena. Ali, kako se povećava pH vrijednost prema baznoj, tako otopina prvo postaje bezbojna (pH3-4), zatim ljubičasta (pH 4-7, blago kiselo do neutralno), onda plavo (pH 7-8), dok je iznad 8 zelenkasta. Zabavite se uz ove eksperimente!