U formatu Brifing vam predstavljamo kratko nekoliko vijesti iz nauke. Odaberite naslov koji vas najviše intrigira ili sve i saznajte nešto novo.
Hidratacijske pauze na Svjetskom prvenstvu u fudbalu
FIFA je na Svjetskom prvenstvu 2026. uvela dvije hidratacijske pauze tokom svake utakmice, uz obrazloženje da štite igrače od visokih temperatura i toplotnog stresa. Međutim stručnjaci upozoravaju da se dobra ideja pretvara u lošu praksu jer pauze nisu usklađene s naučnim preporukama.
Prema važećim FIFA-inim medicinskim smjernicama, pauze bi trebalo uvoditi samo kada toplotni stres pređe određeni prag, odnosno kada temperatura mokrog termometra dostigne 32°C. Ipak, na ovom Mundijalu one se koriste na svakoj utakmici, čak i na stadionima s kontrolisanom klimom. Eksperti smatraju da takav pristup narušava povjerenje u mjere zaštite od vrućine i ostavlja utisak da su pauze više prilagođene televizijskom prijenosu, reklamama i taktičkim dogovorima nego zdravlju igrača.
Istraživanja pokazuju da same pauze nisu dovoljne. U eksperimentima koji su simulirali fudbalske utakmice na temperaturi od 40°C, kombinacija ledenih peškira, hladnih napitaka i nešto dužeg odmora na poluvremenu značajno je snizila tjelesnu temperaturu i opterećenje srca. Nasuprot tome, obične pauze bez aktivnog hlađenja imale su vrlo mali učinak.
Stručnjaci naglašavaju da se isti principi primjenjuju i izvan sporta, primjerice kod građevinskih i poljoprivrednih radnika izloženih ekstremnim vrućinama. Sportski događaji trebali bi biti primjer pravilne primjene naučnih saznanja, a ne njihova pogrešnog tumačenja. Nije presudno samo zaustaviti igru, već iskoristiti pauzu za stvarno rashlađivanje organizma.
Kiborg žohari
Naučnici su razvili neobično rješenje koje bi moglo proširiti mogućnosti takozvanih „kiborg-žohara“ – madagaskarskih šištećih žohara (Gromphadorhina portentosa) opremljenih elektronikom koja omogućava daljinsko upravljanje njihovim kretanjem. Istraživači su ovim insektima dodali posebno 3D-štampano „ronilačko odijelo“ koje im omogućava da dišu pod vodom i tako istražuju područja koja su ranije bila nedostupna.
Žohari imaju elektrode povezane s mozgom i čulnim organima, zahvaljujući kojima ih istraživači mogu usmjeravati. Odijelo, koje nose poput malog ranca, sadrži hemijski generator kisika. On proizvodi kisik koji se kroz tanke cjevčice dovodi do dišnih otvora žohara, poznatih kao spirakule, omogućavajući insektu da preživi u okruženjima s vrlo malo ili nimalo kisika.
Tokom testiranja kiborg-žohari mogli su se kretati po različitim podvodnim terenima, savladavati prepreke i ostati aktivni čak tri sata. Pri tome su se pod vodom kretali gotovo jednako brzo kao i na kopnu.
Ovakvi kiborg-insekti već se koriste u operacijama potrage i spašavanja te za inspekciju cjevovoda, ali su do sada mogli djelovati samo na suhom. Mogućnost rada pod vodom značajno proširuje njihovu primjenu, posebno u katastrofama poput poplava ili urušavanja objekata, gdje bi mogli doprijeti do mjesta nepristupačnih ljudima ili velikim robotima.
Istraživači smatraju da bi se isti princip u budućnosti mogao primijeniti i u drugim sredinama siromašnim kisikom, pa čak i u svemiru. To znači da ideja o „žoharima astronautima“, iako zvuči kao naučna fantastika, možda nije toliko daleko od stvarnosti. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Communications.
Opservatorija Vera C. Rubin započela snimanja najdužeg filma na svijetu
Vera C. Rubin Observatory započela je jednu od najambicioznijih astronomskih misija do sada – desetogodišnje snimanje promjenjivog noćnog neba. Tokom nekoliko noći teleskop će pregledati čitavu hemisferu vidljivu s planinskog vrha u Čileu, a zatim će taj postupak ponavljati iznova tokom cijele decenije. Već u prvoj godini prikupit će više podataka nego svi prethodni optički teleskopi zajedno.
Opremljena ogledalom prečnika 8,4 metra i najvećom digitalnom kamerom ikada napravljenom, rezolucije 3.200 megapiksela, opservatorija može snimiti i do 1.000 fotografija svake noći, stvarajući oko 20 terabajta podataka. Svaki put kada otkrije novi asteroid, eksploziju zvijezde ili neku drugu promjenu na nebu, sistem će poslati upozorenje astronomima za nešto više od minute. Očekuje se da će svake noći generisati oko 10 miliona takvih obavijesti.
Prve slike već su pokazale koliko je teleskop moćan. Otkriveno je oko 2.000 novih asteroida, uključujući jedan koji se okreće oko svoje osi za samo 1,9 minuta – najbrže rotirajući veliki asteroid poznat nauci. Naučnici očekuju da će Rubin otkriti milione novih objekata, među njima i oko 90.000 asteroida u blizini Zemlje.
Opservatorija bi mogla pomoći i u potrazi za hipotetičkom Devetom planetom iza Neptuna, kao i u proučavanju supernova, udaljenih galaksija te misteriozne tamne materije i tamne energije. Tokom deset godina nastat će dosad najdetaljnija mapa svemira, koja bi mogla pružiti odgovore na neka od najvećih pitanja moderne astronomije i dovesti do otkrića koja danas još ne možemo ni predvidjeti.
Ozempic i slični lijekovi poboljšavaju kvalitet sperme i mogu povećati nivo testosterona
Nova analiza sugeriše da bi lijekovi za liječenje gojaznosti, posebno nova generacija GLP-1 lijekova, poput Ozempica i Mounjara, mogli imati dodatni efekat kod muškaraca: povećanje nivoa testosterona i potencijalno poboljšanje kvaliteta sperme. Riječ je o sistematskom pregledu istraživanja koji je predstavljen na godišnjem sastanku Endocrine Society u Chicagu.
Istraživači su pronašli pet randomiziranih kontrolisanih studija koje su ispitivale GLP-1 lijekove i istovremeno mjerile nivo testosterona kod muškaraca. U dvije od njih zabilježen je porast testosterona kod ispitanika koji su koristili ove lijekove. U jednoj studiji uočen je i poboljšan kvalitet sperme, posebno udio spermatozoida normalne morfologije.
Međutim, rezultati nisu ujednačeni. Tri druge studije, koje su uključivale zdravije muškarce i kraće trajanje terapije, nisu pokazale značajne promjene u nivou testosterona. U nekim istraživanjima poređena je i GLP-1 terapija sa terapijom testosteronom kod muškaraca sa hipogonadizmom i gojaznošću. U obje grupe došlo je do porasta testosterona, ali je u GLP-1 grupi primijećeno i poboljšanje kvaliteta sperme, dok je terapija testosteronom čak smanjila broj i kvalitet spermatozoida, što je poznata nuspojava tog tretmana.
Stručnjaci naglašavaju da su dokazi još uvijek preliminarni i da su potrebna veća i dugotrajnija istraživanja kako bi se potvrdila ova povezanost.
Ipak, rani rezultati sugerišu da lijekovi koji se koriste za regulaciju tjelesne težine možda imaju šire metaboličke i hormonalne efekte nego što se ranije mislilo, uključujući i potencijalni uticaj na mušku plodnost.
