U formatu Brifing vam predstavljamo kratko nekoliko vijesti iz nauke. Odaberite naslov koji vas najviše intrigira ili sve i saznajte nešto novo. Za ovo izdanje – šta sve smanjuje rizik od demencije, o novoj vrsti mačke otkrivenoj u Boliviji te o Epstein -Barr virusu i vezi s multiplom sklerozom.
Tri stvari za koje nauka kaže da su povezane sa smanjenjem rizika od demencije
Zdrav krvni pritisak, odsustvo dijabetesa i nepušenje u srednjoj životnoj dobi povezani su s gotovo 13 dodatnih godina života bez demencije, pokazalo je novo istraživanje istraživača NYU Langone Health.
Studija, objavljena u avgustu u časopisu Neurology: Open Access, obuhvatila je 12.409 osoba prosječne dobi od 56 godina koje na početku istraživanja nisu imale demenciju. Istraživači su pratili učesnike u prosjeku 26 godina, pri čemu su analizirali tri faktora rizika: visok krvni pritisak, dijabetes i pušenje.
Tokom praćenja, demencija je dijagnosticirana kod 3.008 učesnika, dok je 5.238 umrlo bez razvoja demencije. Osobe koje nisu imale nijedan od tri faktora rizika živjele su bez demencije gotovo 13 godina duže od onih koje su imale sva tri – oko 30 u odnosu na 17 godina od početka praćenja. Razlike su zabilježene i među demografskim grupama. Žene s prisutna sva tri faktora rizika imale su prosječno 18,1 godinu života bez demencije, naspram 16,6 godina kod muškaraca.
Istraživači naglašavaju da studija ne dokazuje da izbjegavanje ovih faktora direktno sprečava ili odgađa demenciju, već pokazuje njihovu povezanost s dužim periodom života bez bolesti. Još jedna od stvari koja je povezana sa smanjenjem rizika od demencije je i čitanje iz zadovoljstva, ali i dobra oralna higijena i sprječavanja i liječenje bolesti desnih.
Nakon 100 godina, otkrivena nova vrsta mačke
U šumama Bolivije naučnici su potvrdili postojanje potpuno nove vrste divlje mačke – Leopardus tilcayo, kojoj je nadimak Tigrino. Riječ je o maloj mački, približno veličine domaće, prepoznatljivoj po pjegavom krznu i prugama, koja je dugo bila zamjenjivana s drugim, veoma sličnim vrstama.
Tiger cats, odnosno male divlje mačke, rasprostranjene su širom Srednje i Južne Amerike, od Kostarike do Bolivije i Argentine. Njihove šare toliko su slične da ih je ponekad teško razlikovati čak i stručnjacima. Upravo je DNK analiza pokazala da bolivijska mačka ipak predstavlja zasebnu evolutivnu liniju i novu vrstu.
Leopardus tilcayo
Istraživačica Paola Nogales-Ascarrunz sa Universidad Mayor de San Andres u La Pazu kaže da je posebno uzbudljivo što nova vrsta nije pronađena na nekom egzotičnom, teško dostupnom mjestu, već u poznatim šumskim ekosistemima.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Current Biology, riječ je o prvoj potpuno novoj vrsti iz porodice mačaka (Felidae) opisanoj u više od 100 godina. Ono što ovo otkriće čini posebno uzbudljivim jeste to što nije riječ o potvrdi vrste koja je davno predložena, niti o ranije prepoznatoj podvrsti kojoj je sada dodijeljen status zasebne vrste – što su oba češća, ali i važna naučna otkrića. Ne, ova mačka bila je nešto potpuno novo za nauku.
Naučnici se nadaju da će otkriće skrenuti pažnju na očuvanje tiger cats, koje su mnogo manje poznate javnosti od velikih mačaka poput lavova, tigrova i leoparda.
Kako Epstein-Barr virus uzorkuje multiplu sklerozu
Prije nekoliko godina, naučnici su uspostavili vezu između infekcije Epstein -Barr virusom i multiple skleroze. Sada je opisan i način na koji ovaj virus trigeruje tu bolest. Novo istraživanje pomaže objasniti kako Epstein-Barr virus (EBV) može pokrenuti pogoršanje multiple skleroze (MS) kod osoba koje imaju određene genetičke faktore rizika. Rad je objavljen u septembru 2026. u Nature Medicine.
Istraživači Mass General Brigham analizirali su uzorke krvi 114 osoba s MS-om i 21 zdrave osobe. Posebno su pratili šta se događa u imunološkom sistemu do 90 dana prije pojave relapsa. Otkrili su da se kod osoba pred relaps povećava aktivnost EBV-a, odnosno da virus iz latentne faze prelazi u aktivnu fazu umnožavanja.
Najizraženije promjene uočene su u B ćelijama, imunološkim ćelijama u kojima EBV može ostati skriven. One su pokazivale pojačanu aktivnost gena povezanih s antivirusnim odgovorom, upalom i samim EBV-om. Istraživači su također otkrili da proteini EBV-a mogu potaknuti aktiviranje gena povezanih s rizikom za MS.
Nalazi zato upućuju na mogući mehanizam: reaktivacija EBV-a može, kod genetički predisponiranih osoba, pokrenuti imunološke promjene koje prethode relapsu MS-a. Potrebna su veća istraživanja kako bi se ovi nalazi potvrdili i utvrdilo mogu li pomoći u predviđanju relapsa ili razvoju terapija usmjerenih na EBV.
