U formatu Brifing vam predstavljamo kratko nekoliko vijesti iz nauke. Odaberite naslov koji vas najviše intrigira ili sve i saznajte nešto novo. Za ovo oktobarsko izdanje – govorimo o neobičnoj genetici koja uslovljava životni vijek velikih pasa, o signalu iz svemira (ali nisu vanzemaljci) i utjecaju druge osobe na naš šećer u krvi nakon jela.
Zašto veliki psi žive kraće od malih? Naučnici imaju novi trag
Veliki psi obično stare brže od malih, a naučnici sada imaju novi trag koji bi mogao objasniti zašto. Razlika bi mogla biti povezana s takozvanim „skačućim genima“ (jumping genes ili skočigeni) – dijelovima DNK koji mogu promijeniti svoju poziciju u genomu i potencijalno poremetiti rad drugih gena. Tako čivave mogu živjeti i po 20 godina, ali bernski planinski ovčar 6 do 10 godina.
U istraživanju, objavljenom u oktobru u magazinu Science, koje je obuhvatilo gotovo 900 pasa iz oko 120 pasmina, naučnici su analizirali promjene u epigenomu, sistemu hemijskih oznaka koje se dodaju DNK i utječu na aktivnost gena, bez promjene samog genetičkog koda.
Tokom starenja, ove oznake se mijenjaju, a njihovo nakupljanje može poslužiti kao biološki pokazatelj procesa starenja. Međutim, istraživači su uočili da se epigenetičke promjene kod velikih pasa nakupljaju brže nego kod manjih pasa.
Neke od tih promjena, čini se, mogu omogućiti „skačućim genima“ da se premjeste na nova mjesta u genomu, gdje mogu ometati normalan rad gena.
Istraživanje je pokazalo i razliku između spolova: mužjaci su brže nakupljali epigenetičke promjene od ženki. To je važilo čak i za mužjake koji su kastrirani u mladosti.
Nalazi bi mogli pomoći u boljem razumijevanju zašto veliki psi imaju kraći životni vijek. Ipak, potrebno je još istraživanja kako bi se utvrdilo da li ove promjene direktno doprinose bržem starenju i kraćem životu pasa.
Signal iz svemira – šta na poručuje i odakle dolazi?
Astronomi su zabilježili izuzetno snažan bljesak radio-talasa koji je putovao svemirom više od 10 milijardi godina prije nego što je stigao do Zemlje. Riječ je o brzom radio-izboju (FRB), a naučnici smatraju da je ovo najudaljeniji takav signal ikada zabilježen.
Signal, nazvan FRB 20240304B, otkriven je pomoću radio-teleskopa MeerKAT (da, naziv namjerno oponaša ime životinje merkat) u Južnoafričkoj Republici. Naučnici su potom, uz pomoć svemirskog teleskopa James Webb, identifikovali galaksiju iz koje potiče.
Brzi radio-izboji su kratki, intenzivni impulsi radio-talasa koji u svega nekoliko milisekundi mogu osloboditi energiju uporedivu s energijom koju Sunce emituje tokom mjeseci ili čak godina. Ovi misteriozni signali prvi put su otkriveni 2007. godine i od tada predstavljaju jednu od zagonetki moderne astronomije.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Science, ovaj signal nastao je kada je svemir bio star oko tri milijarde godina. To znači da je do nas putovao kroz približno 80 posto historije svemira.
Novi rekord više je nego udvostručio prethodnu najveću zabilježenu udaljenost za jedan brzi radio-izboj.
Iako se o njihovom porijeklu još mnogo toga ne zna, naučnici smatraju da bi proučavanje ovih signala moglo pomoći u razumijevanju svemira i materije između galaksija. Uprkos spekulacijama o mogućem vanzemaljskom porijeklu, za takvo objašnjenje nema pouzdanih dokaza nego se radi o prirodnom fenomenu koji nam može dati više informacija o svemiru.
Jedenje u društvu moglo bi pomoći u regulaciji šećera u krvi
Blizina voljene osobe mogla bi pomoći u regulaciji šećera u krvi, pokazalo je istraživanje koje je uporedilo reakcije organizma nakon istog obroka, kada su učesnici jeli sami ili u društvu. U društvenim situacijama zabilježeni su manji porasti glukoze i brži povratak na početne vrijednosti.
Istraživači ovaj fenomen nazivaju „socijalnom fiziologijom“ – idejom da prisustvo drugih utiče na način na koji tijelo reguliše svoje funkcije. Efekti su uočeni i u regulaciji tjelesne temperature tokom izlaganja hladnoći te u stresnim reakcijama odraslih i beba. Nalazi sugerišu da na metaboličko zdravlje, osim hrane, može uticati i društvo za stolom. Istraživanje je objavljeno u septembru 2026. u Science.
