Svijet se danas suočava s prijetnjama klimatskih promjena i degradacije okoliša bez premca. Budućnost naše vrste je na kocki, pored svog haosa koje izazivaju ratni sukobi. Najsiromašniji i najmarginaliziraniji često su najviše pogođeni tim promjenama, dok politički sistemi širom svijeta često ne poduzimaju odlučujuće korake kako bi se suočili s ovim izazovima. Međutim, postoji uvjerljiv argument koji sugeriše da demokratija može biti ključna snaga koja će spasiti naš okoliš i planetu.
Demokratizacija i dekarbonizacija privrede su ključni elementi u borbi protiv klimatskih promjena. Demokratizacija se odnosi na proces u kojem se političke odluke donose uz sudjelovanje građana, umjesto da budu rezervisane samo za elite.
Ovo je posebno važno jer su klimatske promjene globalni problemi koji zahtijevaju zajedničko djelovanje i široku podršku stanovništva. U demokratskom okruženju, građani imaju priliku aktivno sudjelovati u procesima donošenja odluka, pružajući legitimitet i podršku mjerama koje se moraju poduzeti kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.
Potreba za novim tipovima privrede
Više nije dovoljna samo održiva i „zelena” privreda, dok konvencionalna privreda predstavlja teret za planetu i doprinosi degradaciji: sve više se u svijetu priča o restorativnoj i regenerativnoj privredi.
Prema oksfordskoj Smiths School of Enterprise and the Environment, regenerativna ekonomija/privreda je “odmicanje od ekstraktivnih poslovnih modela i otključavanje potencijala za pozitivne doprinose prirodi i društvu. (…) To uključuje pomoć u smanjenju ugljičnog dioksida i doprinos pozitivnoj dugoročnoj putanji klimatskih promjena uz dodavanje više bioraznolikosti za budućnost i osiguravanje pravde, jednakosti i uključenosti unutar i između društava i gospodarskih tržišta.”
Restorativna ekonomija usredotočena je, pak, na liječenje i obnovu ranjivih zajednica koje su bile marginalizirane i potlačene zagađujućim i ekstraktivnim gospodarstvom, restoraciju ekosistema te ulaganje u strategije koje stvaraju zajednički prosperitet i samoodređenje za pravedan prelaz na sljedeću ekonomiju, na ekonomiju regenerativnog tipa, maloprije spomenutu.
U svemu ovome ne smije se zaboraviti da, pored dekarbonizacije postoji još nešto što bi moglo pomoći da se klimatske promjene prevladaju – ulaganje u istraživanja koja mogu stvoriti komercijalno održive načine pretvaranja emitovanog ugljičnog dioksida ponovo u gorivo i carbon capture tehnologije uklanjanja ugljičnog dioksida.
Za sve ovo je, pored ulaganja, potrebna i naučna pismenost donosilaca odluka te demokratsko uređenje na vrlo visokom nivou. To nažalost, danas nemamo.
Demokratija, okoliš i teške odluke: potrebne velike promjene na razini društava
Demokratsko donošenje odluka može osigurati bolje prihvaćanje teških odluka koje su nužne za suočavanje s klimatskim izazovima. Odluke poput smanjenja emisija, promocije obnovljivih izvora energije i ograničenja ekološki štetnih praksi često nailaze na otpor. Međutim, demokratski proces omogućava razmjenu mišljenja, raspravu i postizanje kompromisa kako bi se pronašla rješenja koja su prihvatljiva za većinu stanovništva.
Jedan koncept koji igra ključnu ulogu u očuvanju okoliša je „Demokratija okoliša” (Environmental Democracy). Ovaj pristup temelji se na ideji da se odluke o korištenju zemljišta i prirodnih resursa moraju temeljiti na interesima građana, a ne samo na profitu ili političkim interesima. U svojoj srži, kako navodi Westminster Foundation for Democracy, ekološka demokratija uključuje tri ključna prava:
- pravo građana da slobodno pristupaju informacijama o stanju okoliša,
- pravo sudjelovanja u procesu donošenja odluka te
- pravo na traženje provođenja zakona o okolišu ili naknadu za štetu.
Važno je naglasiti da postizanje ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena, poput ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5°C, zahtijeva društvenu pravdu i jednakost kao ključne aspekte razvojnih strategija. Ograničavanje globalnog zatopljenja ne smije se odvijati na račun siromašnih i obespravljenih. Društva moraju raditi na stvaranju puteva koji će omogućiti održivi razvoj i istovremeno osigurati jednakost i pravdu za sve.
Potrebne su velike promjene na svim razinama društva, politike i poslovanja kako bismo izbjegli najrazornije posljedice klimatskih promjena i degradacije okoliša. Čvrste i efikasne demokratske institucije igraju ključnu ulogu u postizanju ovih ciljeva. Ovo uključuje transparentno donošenje odluka, odgovorne sisteme upravljanja i političku volju za provedbu odluka koje će zaštititi našu planetu.
Demokratija i demokratski procesi mogu igrati ključnu ulogu u spašavanju okoliša i planete od klimatskih promjena. Putem demokratizacije odlučivanja i promicanja ekološke demokratije, možemo osigurati da odluke koje se donose odražavaju stvarne potrebe građana i okoliša. Samo kroz zajedničko djelovanje i demokratske procese možemo postići održivu budućnost za sve. Pitanje je samo da li ima volje, snage i vremena za to.
