Hantavirus i izbijanje slučajeva na kruzeru

• Bitno: hantavirusi se nalaze na svim kontinentima, pa čak i na evropskom, dakle i kod nas. Osoba se može zaraziti udisanjem čestica koje su kontaminirane mokraćom, pljuvačkom ili fecesem glodara, koji su vektor ovih virusa. Hantavirusi se obično ne prenose sa inficiranog čovjeka na drugog čovjeka.
• Na brodu MV Hondius je došlo do zaraze andskim hantavirusom, najvjerovatnije preko ornitologa koji je bio na proputovanju Južnom Amerikom. Kod ovog tipa hantavirusa opisano je i prenošenje s čovjeka na čovjeka, ali u uslovima bliskog kontakta sa zaraženim, virus jeste opasan, ali nema visoku zaraznost. Kontakti sa broda se prate i u karanteni su. Opšta ocjena viših javnozdravstvenih tijela je da je ovo izbijanje na brodu ima nizak rizik daljeg širenja. 
• Ovo je dobro poznat uzročnik: znamo kako se širi i ponaša. PCR testovi su pokazali kako je zaista u pitanju virus porijeklom iz Južne Amerike koji genetički odgovara sojevima koji su već poznati i opisani i nema mutacija koje bi dovele do promjene ponašanja virusa. Virus nije mutirao. Ovaj virus nije vještački, poznat je i pokazalo se da je do zaraze došlo preko jedne zaražene osobe koja se ukrcala na brod.

Početkom maja 2026. godine, vijest koja zvuči kao zaplet trilera obišla je svijet: na kruzeru MV Hondius pod nizozemskom zastavom zabilježeni su slučajevi rijetke, ali potencijalno smrtonosne bolesti – hantavirusnog plućnog sindroma (HPS). Nekoliko putnika je oboljelo, a prijavljeni su i smrtni ishodi. Naučnici i epidemiolozi našli su se u nepoznatom scenariju: kako se virus, koji se gotovo uvijek povezuje s ruralnim područjima i kontaktom s glodavcima, pojavio usred kruzera na otvorenom moru?

Bitno je naglasiti da hantavirus nije neki nov virus. Znamo da građani sada i na pomen nekog neobičnog virusa imaju strah, nepovjerenje, ali zapravo je mali rizik da će izbiti pandemija – jer se virus obično ne prenosi s čovjeka na čovjeka, a virus koji je na brodu, iako spada u soj koji se zaista prenosi s čovjeka na čovjeka, ne prenosi se i ne širi tako lako. Svjetska zdravstvena organizacija prati situaciju i redovno daju pressice sa jasnim informacijama o ovom slučaju.

Decenijama je poznat širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, gdje se povremeno bilježe slučajevi kod osoba koje dolaze u kontakt s glodavcima. Kako navodi Federalni zavod za javno zdravstvo, virus se prenosi na ljude najčešće udisanjem sitnih čestica iz izmeta, urina ili sline zaraženih glodavaca.

Upravo zato slučaj na kruzeru izazvao je dodatnu zabrinutost i znatiželju. Istraživači pokušavaju rekonstruirati šta se tačno dogodilo. Jedna od mogućnosti je da su glodavci, koji se ponekad mogu naći i na brodovima, kontaminirali određene prostore – skladišta hrane, ventilacione sisteme ili kabine koje nisu često korištene. U zatvorenim okruženjima, poput broda, virusne čestice mogu se zadržati u zraku i biti udahnute, što povećava rizik od infekcije. Nije isključeno i da su pacijenti bili u fazi inkubacije prije ukrcavanje ili su pri izlasku na kopno bili inficirani.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO/SZO) je 5.5.2026. izjavila da je moguće da je došlo do prenosa s čovjeka na čovjeka među bliskim kontaktima na kruzeru s izbijanjem hantavirusa, prenosi Reuters. Tri osobe, dvoje državljana Nizozemske i jedno Njemačke su umrli, a jedna osoba je evakuisana na liječenje.

WHO/SZO je na press-konferenciji od 7.5.2026. rekla kako se radi o Andes soju hantavirusa, koji je karakterističan za Južnu Ameriku i Argentinu, odakle je kruzer MV Hondius isplovio pod nizozemskom zastavom. Ovo je, napominju, jedini hantavirus za kojeg se pokazalo da se prenosi sa čovjeka na čovjeka. Postoji oko 40 sojeva hantavirusa u cijelom svijetu. Stručnjaci smatraju da se radi o ozbiljnom incidentu, ali zbog načina prenosa bliskim kontaktom, nema pandemijski potencijal, te WHO naglašava da ovo nije epidemija ili pandemija.

Traga se za putnicima leta 4Z132 koji su moguće bili u kontaktu sa putnicom koja je preminula usljed infekcije hantavirusom. 7.5.2026. WHO objavljuje da su identifikovali 5 slučajeva infekcije ovim hantavirusom koji su povezani s kruzerom MV Hondius sa 149 putnika.

Zbog načina prenošenja – koji traži blizak kontakt – ipak stručnjaci smatraju da se hantavirus neće proširiti tako lako kao SARS-CoV-2 koji izaziva COVID-19. Svjetska zdravstvena organizacija prati situaciju i ažurira informacije. Jako puno je naslova koji izazivaju anksioznost, strah i paniku. Istina jeste da je smrtnost visoka, da nema lijeka i da ćemo čuti za još slučajeva infekcije u narednim danima jer je potrebno da prođu dani, pa i sedmice od kontakta s virusom do pojave prvih simptoma. Ali – ovaj se virus ne prenosi tako lako! Jako je teško da će se ovaj virus proširiti, i ovdje nema asimptomatskog prenošenja. Također, o ovom virusu znamo dugo, nije to novi virus o kojem tek saznajemo. U Evropi nije prisutan prirodni rezervoar virusa, što znači da se neće desiti ni introdukcija virusa u domaće populacije glodavaca. Za sada je najvjerovatnije da je neko od putnika bio zaražen prije ukrcavanja u Argentini. 

Ažuriranje 10. 5. 2026. 

Svih 147 putnika i članova posade sa kruzera MV Hondius stiglo je bez simptoma na Tenerife, gdje će brod biti usidren uz industrijsku luku, daleko od naseljenih područja. Putnici će se u manjim čamcima prevoziti do obale, a potom direktno na aerodrom, odakle će biti vraćeni u svoje matične zemlje. Svi na brodu smatraju se visokorizičnim kontaktima i biće pod aktivnim zdravstvenim nadzorom naredna 42 dana. Putnici koji razviju simptome biće prebačeni posebnim avionom u Nizozemsku na liječenje. Nakon iskrcavanja, MV Hondius će otploviti u Nizozemsku na dezinfekciju. Direktor SZO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus naglasio je da „ovo nije novi Covid-19“.

Ažuriranje 11. 5. 2026.

Osamnaest putnika s kruzera MV Hondius  vratilo se u SAD i pod nadzorom je u medicinskim odjelima. Šesnaest od tih osoba, uključujući barem jednu koja je bila pozitivna na testu, nalazi se u Nebraski, a dvije druge su prebačene na Univerzitesku bolnicu Emory u Atlanti.

Svih 16 osoba u Nebraski je asimptomatsko, a jedna od osoba u Atlanti ima simptome, rekli su zdravstveni dužnosnici, naglašavajući da se virus ne širi lako.

Ažuriranje 12.5. 2026. istraživanje sekvence virusa

Inicijalna genetička analiza hantavirusa sa MV Hondius potvrđuje da pripada soju Andes i isključuje mutacije. Sekvenciranje je provedeno korištenjem materijala švicarskog pacijenta na kruzeru i virusna sekvenca odgovara Andes hantavirusu iz 2018. Za ovaj tip hantavirusa je još prije pokazano da se može prenositi s čovjeka na čovjeka. Analize pokazuju na jedan izvor zaraze, jednu osobu, a ne više njih.

Ažuriranje 13.5.2026.

Na pres konferenciji Evropskih centara za kontrolu bolesti (ECDC) je jasno rečeno da preostali putnici sa MV Hondius koji su se iskrcali na Tenerife NISU koristili komercijalne letove, nego su prebačeni u zemlje porijekla posebnim letovima. Također su rekli kako nema asimptomatskog prenosa, i da nema dokaza za asimptomatski prenos, ali da preporučuju praćenje kontakata i prije pojave simptoma.

Ažuriranje 16.5. 2026.

Francuski Institut Pasteur objavio je da virus Andes, potvrđen kod francuske putnice sa kruzera MV Hondius, pripada već poznatim sojevima koji cirkulišu u Južnoj Americi i da za sada nema znakova promjena koje bi ga učinile opasnijim. Francuska ministrica zdravstva Stéphanie Rist izjavila je u petak da su analize pokazale kako je riječ o virusu koji je već poznat zdravstvenim vlastima i pod nadzorom u Južnoj Americi. Naglasila je da dosadašnji rezultati ne ukazuju na pojavu nove varijante koja bi bila zaraznija ili izazivala teže oblike bolesti.

Kanadski zvaničnici saopćili su u subotu da je test jedne od četiri osobe iz Kanade, koje se trenutno nalaze u karantinu u Britanskoj Kolumbiji nakon izloženosti hantavirusu na kruzeru gdje je došlo do izbijanja zaraze, pokazao pozitivan rezultat.

Simptomi hantavirusne infekcije

Simptomi hantavirusne infekcije u početku mogu izgledati kao mnoge druge virusne bolesti: povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, ponekad mučnina i proljev. Međutim, ono što ovu bolest čini posebno opasnom jeste nagli prelaz u tešku fazu. U roku od nekoliko dana može doći do ozbiljnih respiratornih problema, nakupljanja tekućine u plućima i potrebe za intenzivnom njegom. Prema podacima američkog CDC-a, smrtnost kod HPS-a može doseći i do 30–40%.

Ne postoji specifičan antivirusni lijek za hantavirus. Prema Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH, liječenje je potporno – pacijentima se pomaže održavati disanje i funkcije organa dok se tijelo bori s infekcijom. Upravo zato je ključno rano prepoznavanje simptoma i pravovremena hospitalizacija.

Ipak, uprkos dramatičnim naslovima, stručnjaci pozivaju na oprez, ali ne i paniku. Svjetska zdravstvena organizacija prati situaciju na kruzeru, no naglašava da ovakvi događaji ne znače da se hantavirus širi među ljudima na način na koji to čine respiratorni virusi poput gripe ili COVID-19. Radi se o specifičnom prijenosu koji zahtijeva kontakt s kontaminiranim česticama iz okoline.

Za građane Bosne i Hercegovine, ova vijest ima i edukativnu vrijednost. Hantavirus je već prisutan u našem okruženju, ali ne predstavlja novu niti značajnu prijetnju za opću populaciju. Rizik postoji prvenstveno za osobe koje borave u prirodi ili rade u prostorima gdje mogu biti izložene glodavcima – poput šuma, farmi, podruma ili napuštenih objekata.

S dolaskom toplijih dana, kada se češće boravi na otvorenom ili uređuju vikendice, važno je pridržavati se osnovnih mjera zaštite. To uključuje izbjegavanje kontakta s glodavcima i njihovim izlučevinama, temeljito provjetravanje zatvorenih prostora prije čišćenja, te korištenje zaštitne opreme poput maski i rukavica. Metenje ili usisavanje suhih površina može podići čestice u zrak, pa se preporučuje vlažno čišćenje.

„S obzirom na dolazak toplijeg perioda i češći boravak u prirodi, građanima se preporučuje izbjegavati kontakt s glodavcima i njihovim izlučevinama, posebno prilikom čišćenja zatvorenih i zapuštenih prostora poput podruma, vikendica i štala, obavezno provjetravanje takvih prostora i korištenje zaštitne opreme”, naglašavaju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Ako se nakon boravka u rizičnom okruženju pojave simptomi poput temperature, bolova u mišićima i otežanog disanja, važno je odmah se javiti ljekaru i napomenuti moguću izloženost.

Priča s kruzera podsjeća nas na jednu važnu činjenicu: granica između „egzotičnih” i „lokalnih” bolesti često je tanja nego što mislimo. Virusi poput hantavirusa ne poznaju luksuzne kabine ni geografske granice – oni prate svoje prirodne domaćine, a povremeno pronađu put i do nas.

Napomena: tekst je kasnije ažuriran podacima da je WHO Marie von Kerkhove rekla kako je na kruzeru ipak izgleda došlo do prenosa s čovjeka na čovjeka, podacima da se radi o Andes soju te  podacima o potrazi za putnicima aviona koji su mogli biti izloženi hantavirusu.

Pročitajte još:

2020 is haunting us, and hantavirus is the séance