Niels Bohr bio je danski fizičar koji je prvi primijenio kvantnu teoriju, koja ograničava energiju sistema na određene diskretne vrijednosti, na problem atomske i molekularne strukture. Za ovo djelo dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1922. Razvio je takozvanu Bohrovu teoriju o modelu atoma.

Niels Henrik David Bohr je rođen 7. oktobra 1885 u Kopenhagenu.

Sin je Christiana Bohra, koji je bio profesor fiziologije na Univerzitetu u Kopenhagenu, i Ellen, rođene Adler, koja je bila eminentna na području pedagoških nauka. Svakako da je Niels odrastao u okruženju koje je pozitivno djelovalo na njega i u kojem je mogao nesmetano razvijati svoje talente.
Nakon mature u Gammelholmskoj gimnaziji 1903. godine, upisao se na Univerzitet u Kopenhagenu, gdje je magistrirao fiziku 1909. i doktorirao 1911. godine.
Još dok je bio student, javio se na konkurs Akademije nauka u Kopenhagenu za rješenje određenog naučnog problema i tako se upustio u eksperimentalno i teoretsko istraživanje površinske napetosti pomoću oscilirajućih mlazova fluida. Ovaj rad, koji je izvodio u očevoj laboratoriji i za koji je dobio prvu nagradu, objavljen je u Transactions of the Royal Society, 1908 godine.

U jesen 1911. boravio je u Cambridgeu, gdje je obogatio svoje znanje prateći eksperimentalne radove koji su se odvijali u Cavendish Laboratoriji pod vodstvom J.J. Thomsona. U proljeće 1912. bio je na poslu u laboratoriju profesora Rutherforda u Manchesteru. Tu se polako upoznaje sa temeljima jedne nove fizike, kojoj će mnogo doprinijeti.

Uvodeći koncepcije posuđene iz kvantne teorije koju je ustanovio Max Planck, a koje su postupno zauzele istaknuto mjesto u teorijskoj fizici, te kombinujući ih s onim što je otkrio Rutherford, uspio je razraditi i predočiti sliku atomske strukture koja je s kasnijim poboljšanjima koja su bila rezultat Heisenbergovih ideja 1925. godine, još uvijek prikladno služi za objašnjenje fizikalnih i hemijskih svojstava elemenata.

Da, to je čuveni Bohrov model atoma, kojim se i danas služimo, naročito u školi, kada predstavljamo atome. Model nastao pod Heisenbergovim idejama je precizniji – model elektronskog oblaka, ali je s njim mnogo teže rukovati za potrebe didaktike. Upravo mu je njegov rad na razumijevanju strukture atoma i donio Nobelovu nagradu za fiziku 1922.

 

O istoriji modela atoma možete pogledati i ovaj mali video Quantum of Science ovdje:

 
Bohr je prvi otkrio da elektroni putuju zasebnim putanjama – orbitama oko nukleusa i da broj elektrona u vanjskoj orbiti određuje svojstva elementa. Po njemu je element broj 107 dobio ime – bor.

Bohrov koncept komplementarnosti, o kojem je pisao u brojnim esejima između 1933. i 1962., navodi da se elektron može promatrati na dva načina, bilo kao česticu ili kao val, ali nikada oboje u isto vrijeme.

Ovaj koncept, koji čini osnovu rane kvantne teorije, također objašnjava da bez obzira na to kako se gleda na elektron, svako razumijevanje njegovih svojstava mora biti ukorijenjeno u empirijskom mjerenju. Bohrova teorija naglašava da su na rezultate eksperimenta duboko utjecali mjerni alati koji su se koristili za njihovo provođenje.

Bohrov doprinos proučavanju kvantne mehanike je obilježen preimenovanjem Instituta za teorijsku fiziku na Univerzitetu u Kopenhagenu u Institut Niels Bohr njemu u čast. Bio je jevrejskog porijekla i kada su nacisti okupirali Dansku pobjegao je 1943. u Švedsku na ribarskom brodu. Prije nego što je pobjegao, bio je veoma involviran u pomaganje onima koji su pobjegli od nacista. Odatle je prebačen u Englesku gdje je počeo raditi na projektu izrade nuklearne fisijske bombe. Nakon nekoliko mjeseci otišao je s britanskim istraživačkim timom u Los Alamos u SAD-u gdje su nastavili rad na projektu atomske energije Manhatan.

Svoj je kasniji rad posvetio usmjeravanju atomske fizike u mirnodopske potrebe i rješavanju političkih problema koji proizlaze iz razvoja atomskog oružja za uništenje. Smatrao je da bi nacije trebale biti potpuno otvorene jedna prema drugoj i napisao je te stavove u svom Otvorenom pismu Ujedinjenim narodima 1950.

Preminuo je 18. novembra 1962. u Kopenhagenu.