STEM, za one koji ne znaju, predstavlja akronim za naučno-tehničku oblast: Science-Technology-Engeneering-Mathematics. Dakle, to su svi oni predmeti u osnovnim i srednjim školama koje zovemo Biologija, Fizika, Hemija, Matematika, Moja Okolina, Priroda, djelimično, tu je i Geografija, zatim Informatika, pa i jedan danas pomalo zaboravljen predmet, Tehničko vaspitanje. STEM je također područje djelovanja nekih srednjih usmjerenih škola, poput različitih škola elektrotehničkog usmjerenja te svih onih studija koji se bave bazičnim prirodnim naukama (biologija, hemija, fizika), matematikom, primijenjenim naukama (medicina, veterina, šumarstvo, poljoprivreda) i tehničkim naukama (elektrotehnika, mašinstvo, brodogradnja, IT studiji). Ovaj akronim je postao operativan i u jezicima našeg regiona iako bi možda trebao glasiti ZTIM (Znanost-Tehnika-inženjerstvo-Matematika) ili NTIM (Nauka-Tehnika-Inženjerstvo-Matematika) ili možda MINT (matematika-inženjerstvo-nauka-tehnologija).

Ipak, smatram da treba ostati lingvistički pri akronimu STEM jer je međunarodno prepoznatljiv i pruža asocijaciju na stem-stanice, tj. matične stanice, što je jako zgodno, s obzirom da u ovom tekstu želim braniti stav kako su ovo matične i važne oblasti bez obzira kojom se sferom ljudske djelatnosti bavili te da poznavanje STEM oblasti predstavlja opštu kulturu pojedinca.

Također, jedan sveobuhvatniji naziv svakako je STEAM, koji obuhvata i humanističke nauke. Ovo “A”, stoji za Arts, mada to nije samo umjetnost, nego u taj naziv ulaze i društvene nauke. Uključivanjem umjetnosti i humanističkih nauka u STE(A)M discipline, naglašava se važnost kreativnog razmišljanja, estetike, dizajna i izražavanja kroz umjetnost kao dopunu analitičkom i tehničkom pristupu koji se nalazi u STEM disciplinama. Ova integracija nastoji promovisati holistički pristup obrazovanju koji obuhvata raznolike načine razmišljanja i pristupa učenju.

Ovdje treba raspraviti o nekoliko pitanja i tema vezanih za obrazovanje u STE(A)M oblasti:

1. Da li bi školstvo trebalo da više pažnje usmjeri na to za što su učenici talentovani te da se, ukoliko dijete nije talentovano za STEM oblasti treba manje insistirati na obrazovanju u ovoj sferi?
2. Što će nam uopšte STEM?
3. Da li je funkcija obrazovanja u ovim oblastima samo da se privuku studenti na STEM studije?

 

Jasno je da nije svako dijete podjednako talentovano za sve oblasti ljudskog znanja i djelovanja. Jasno je i da ima djece koja se “još nisu našla” i ne pokazuju veliko interesovanje za neki poseban predmet ili djelatnost. Međutim, ponekad od roditelja čujem izjave da se previše insistira na upravo STEM oblasti, a primjerice, njihovo dijete ne pokazuje naročito interesovanje niti želju za učenjem predmeta poput biologije, hemije, fizike i matematike, ali je zato “vanredno talentovano za jezike, istoriju, umjetnost”. Ovi roditelji između redova kao da žele poručiti nastavnicima, školama i obrazovnom sistemu da trebaju ostaviti njihovu djecu “na miru” jer djecu ne interesuju ti predmeti, a da se talenti i kreativnost trebaju više njegovati. Nemam ništa protiv talenta i kreativnosti, ali imam protiv nedostatka opšte kulture, u koju spada osnovno poznavanje nauke i tehnike, sa akcentom na prirodne nauke i naučnu metodu. U Bosni i Hercegovini trenutno svjedočimo postojanju jedne generacije koja je obrazovno bila prilično oštećena u ratu i neki (i samo neki, naglašavam) pripadnici te generacije, sada već odrasli ljudi, pokazuju zabrinjavajuće nizak stepen poznavanja naučnih činjenica. Taj fenomen se izražava kroz nepoznavanje funkcije i rada organa u našem organizmu, važnosti imunizacije, a, vrlo često i nepoznavanje osnovne strukture građe atoma, organizacije Periodnog sistema, opšte hemije, a i bazičnih zakona fizike.

Tako, našem narodu je lako prodati laži o tome da je rak uzrokovan smanjenjem pH vrijednosti i da se liječi alkalizacijom organizma tj. unošenjem sode-bikarbone i određenih namirnica, poput limuna. Limunov sok ima pH vrijednost 2-3, što znači da je u pitanju kiselina i to ne baš blaga. Također, vlada epidemija “detoksikacije” različitim svježe cijeđenim sokovoma, pomodarstvo kojem se, bar na jedno vrijeme, pod dirigentskom palicom samozvanog gurua Maje Volk, predao i Novak Đoković.

Međutim, onaj ko zna osnove fiziologije bubrega i urinarnog trakta, znaće da nikakvi svježe cijeđeni sokovi neće čarobno ukloniti toksine iz organizma – jer to rade naši bubrezi, jetra i limfni sistem. Drugim riječima “detoksikacija” je ubleha. Također, nije problem u sokovima – ovi sokovi su često vrlo ukusni i zašto ih ne bismo popili s vremena na vrijeme, ali je problem u njihovom prezentiranju kao “birilač” panacej, “svemogući lijek”. Tu je i čuveni ideološki tekst o datulama/urmama/hurmama u kojem se tvrdi da neparan broj pojedenih hurmi stvara “nevidljivi plavi halogen” koji sprječava djelovanje elektromagnetnog zračenja, u tekstu poistovjećenog sa mitskim bićima šejtanima i džinima, a da je fosfor element najbogatiji elektronima. Svako ko ima osnovno STEM obrazovanje bi znao šta je EM zračenje, te da su halogeni elementi VIIa grupa Periodnog sistema kao i to da fosfor nije element najbogatiji elektronima. Ipak, najveća opasnost nepoznavanja STEM oblasti jeste primjer antivakcinalnog pokreta.

Druga stvar –  dešavanja poput klimatskih promjena, legislativa vezanih za zaštitu prirode, međunarodnih sporazuma, poput Pariskog sporazuma, detekcija gravitacionih valova, otkriće induciranih pluripotentnih ćelija, novi elementi Periodnog sistema, detekcija Higgsovog bozona, kvantni računari  – često su tema tzv “small talks” u društvima koja drže do sebe.

Ako želite biti dio nekog društva, naročito u inostranstvu, jednako morate da imate osnovno znanje o naučno-tehničkim fenomenima, kao i o umjetnosti, modi i muzici ili politici.

Također, ako baš želite da se bavite umjetnošću, naročito književnošću, to vam nikako nije isprika da ništa ne znate o nauci: kako ćete razumjeti Aldousa Huxleya, naročito njegov “Vrli novi svijet” ili “Otok”, bez poznavanja biologije i biohemije? Šta vam može značiti naslov romana Michela Houellebecqa “Elementarne čestice”? Kako ćete razumjeti postmodernizam bez razumijevanja principa neodređenosti i razlika između determinizma i slučaja? Roman guta sve, rekao je Bahtin, a u novo doba, roman uzima i koncepte iz nauke. Također, moderna lingvistika je bliska logici i matematici, te svako ko odluči studirati jezike treba znati da će mu obrazovanje u STEM poprilično koristiti.

Naravno, ovdje se otvara jedno novo pitanje, na koje sam pokušala dati odgovor u nizu svojih prethodnih postova: šta naš obrazovni sistem radi kako bi olakšao učenicima učenje STEM oblasti, tako da ova oblast ne bude mučna ni onim učenicima koji nisu pretjerano zainteresirani za ove predmete. Kao što smo vidjeli – slabo šta.
Daje suhoparne udžbenike sa lošom i zastarjelom metodologijom, pune materijalnih grešaka koje su prošle recenzije. Često se dešava da se ljudi “uhljebljuju” kao nastavnici, bez stvarne ljubavi za ovaj težak i odgovoran posao, što se odražava i na kvalitet nastave, a sve to je rezultat korupcije koja potresa naše društvo. Ipak, uz malo pomoći, strpljenja i vremena ta se situacija može mijenjati.
Mislim da sam u ovom izlaganju odgovorila i na pitanje br. 2. Dakle, ostaje još samo treće pitanje, na koje sam također djelimično odgovorila: ne, obrazovanje u STEM oblastima nema isključivi cilj da se što više novih studenata privuče na STEM studije. To bi moglo biti tako samo kada bismo obrazovanje posmatrali isključivo sa aspekta birokratije i fantomske koncepcije “tržišta rada”.

Naravno, za visoko razvijene zemlje poput SAD, ovo je ključni faktor zadržavanja liderske pozicije, međutim, za male zemlje, naučno i tehničko obrazovanje je pitanje održanja uopšte – sprječavanja da zemlja još dublje potone u mrak pseudoznanja, vjerovanja, paganstva kojem smo, izgleda, prilično skloni. Međutim, obrazovanje u STEM ima prije svega humanistički karakter – ono poboljšava instrumentarij spoznaje i racionalnog mišljenja.

Ako se poboljšanje u ovoj sferi obrazovanja odrazi i na povećanje broja upisanih na te studije, to će biti sjajno i lijepo, ali, prije svega, cilj ovog obrazovanja treba biti da i oni koji upišu umjetničke škole, pravo, ekonomiju, književnost, jezike i bilo šta drugo što nije STEM poznaju osnovne naučne i tehniče koncepte. Primjerice, kako rade bubrezi, kako prepoznati da im dijete ima virusnu infekciju, a ne “bubuljice” i zašto je imunizacija toliko važna, ili da se temperatura ne skida pomoću krompira i senfa, što su danas savjeti koji kolaju u grupama mladih mama.

Obrazovanje u STEM područjima ključno je za jačanje kritičkog mišljenja jer potiče pojedince da analiziraju, procjenjuju i rješavaju kompleksne probleme. U STEM disciplinama, učenici se potiču na logičko razmišljanje i primjenu naučenih principa u praksi, što razvija sposobnost analitičkog razmišljanja. Također, digitalna pismenost postaje sve važnija u današnjem digitalnom dobu, a STEM obrazovanje pruža temelje za razumijevanje i korištenje tehnologije. Kroz STEM vještine, pojedinci stječu sposobnost kritičkog vrednovanja informacija, razumijevanja algoritama i razvoja digitalnih alata, što ih čini sposobnijima za uspješno funkcionisanje u savremenom društvu.

Kroz STEM obrazovanje, građani stječu sposobnost kritičkog razmišljanja i analize, omogućujući im da donose informisane odluke o javnim politikama i pitanjima koja utječu na njihovu zajednicu. Također, tehnološki napredak u STEM područjima omogućuje razvoj inovativnih alata i platformi koji potiču transparentnost, participaciju i otvorenost u demokratskim procesima. Naposljetku, STEM vještine potiču ekonomski razvoj i stvaranje radnih mjesta, što pridonosi stabilnosti društva i jačanju demokratskih institucija.

 

Napomena: ovo je update članka objavljenog 2017.