Morževi, kitovi, delfini – sve su ovo morski sisari, bića koja su se vratila životu u moru. Za sve je karakteristično i to da nisu baš sitni: nemamo morskog miša, rovčicu ili zeca koji su adaptirani na život u morima i oceanima kao, primjerice ulješura, kit ubica ili plavi kit. Najmanji morski sisar je morska vidra, ali ona je manje specijalizirana za život u moru od delfina, kitova i morževa. 

 
Naučnici su se dugo vremena pitali zbog čega su morski sisari narasli do ovakvih razmjera. Orke, poznati i kao kitovi ubice (Orcinus orca) mogu imati masu od 3600 do 5400 kg, grbavi kit (Megaptera novaeangliae) i do oko 30 000 kg, a plavi kit (Balaenoptera musculus) može doseći i 140 000 kg. Delfini imaju masu 1000 – 3000 kg, a neki mužjaci morskog slona (Mirounga sp.) mogu doseći masu od 4000 kg. 
 
Plavi kit, izvor Pixabay
 
 
 
Analiza oko 7000 živućih i izumrlih vrsta sisara upućuje na to da su ovi sisari tako veliki zbog – fizike. U radu objavljenom krajem marta 2018. u Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America pod naslovom “Energetic tradeoffs control the size distribution of aquatic mammals“, pokazano je kako su ovi sisari narasli ovako veliki kako bi mogli održavati tjelesnu temperaturu, kako bi im bilo toplo. 
 
Četiri glavne grupe morskih sisara – morske krave, perajari (tuljani, morski lavovi morževi i sl.), kitovi i delfini prosječno imaju masu veću od 500kg, dok su njihovi kopneni preci imali masu do oko 100 kg. Također, morski sisari pokazuju manje varijacije u pogledu mase od kopnenih sisara. Na kopnu imate i spomenutu rovčicu, ali i slonove i nosoroge, dok su u moru svi “teška kategorija”. 
 
 
 
 
Mali sisari vrlo brzo i lako gube toplotu u vodi. Međutim u vodi nije dobro biti ni prevelik – to vam onemogućava brzo i efikasno kretanje u traženju hrane, posebno ako ste mesojed i lovite. Dakle, morski sisari su morali evoluirati u određenom optimalnom rasponu mase – da nisu ni premali, a ni preveliki. U ovaj profil se uklapaju srednji morski sisari – delfini, perajari i morske krave. Međutim, šta je sa kitovima koji mogu imati masu od 30 do skoro 200 tona?
 
Naučnici koji su objavili ovaj rad kažu da je do evolucije kitova, tačnije krupnijih predstavnihka infrareda Cetacea došlo kasnije, kada su se počeli hraniti filtriranjem planktona i krila te nisu imali više potrebu za brzim kretanjem.