U formatu Brifing vam predstavljamo kratko nekoliko vijesti iz nauke. Odaberite naslov koji vas najviše intrigira ili sve i saznajte nešto novo.

Zemljina jezgra je promijenila smjer rotacije

Duboko ispod naših nogu, u užarenom okeanu rastopljenog željeza koji čini Zemljino vanjsko jezgro, naučnici su otkrili neobičnu promjenu. Dio materijala ispod Tihog okeana iznenada je promijenio smjer kretanja i počeo teći prema istoku, suprotno od uobičajenog zapadnog toka koji dominira u vanjskom jezgru.

Ova promjena dogodila se oko 2010. godine, a otkrivena je analizom podataka o Zemljinom magnetnom polju prikupljanih satelitima između 1997. i 2025. godine. Rad je objavljen u Journal of Studies of Earth's Deep Interior. Istraživači su ustanovili da se nije radilo o malom lokalnom poremećaju, već o velikoj strukturi koja je zahvatila oko pet posto površinskog toka vanjskog jezgra.

Vanjsko jezgro igra ključnu ulogu u stvaranju Zemljinog magnetnog polja kroz proces poznat kao geodinamo. To magnetno polje štiti našu planetu od štetnog svemirskog zračenja i pomaže očuvanju atmosfere, zbog čega je razumijevanje procesa u unutrašnjosti Zemlje od velike važnosti.

Naučnici još ne znaju šta je izazvalo ovu naglu promjenu. Međutim, primijetili su da se ona vremenski poklapa s drugim neobičnim pojavama. Oko 2010. godine došlo je do poremećaja u cikličnim promjenama dužine Zemljinog dana, a zabilježeni su i pokazatelji da se ponašanje unutrašnjeg jezgra možda promijenilo. Nekoliko godina kasnije sateliti su registrovali i takozvane geomagnetne trzaje – nagle promjene u Zemljinom magnetnom polju povezane s turbulentnim procesima duboko u unutrašnjosti planete.

Iako ova pojava ne predstavlja opasnost za ljude, ona pokazuje da je Zemljina unutrašnjost mnogo dinamičnija i složenija nego što se ranije pretpostavljalo. Daljnje praćenje pomoći će naučnicima da bolje razumiju procese koji pokreću magnetno polje i štite život na Zemlji.

Otkucaji srca kao zaštita od raka: novo istraživanje donosi neočekivano objašnjenje

Naučnici su otkrili da mehaničko kretanje srca – njegovo neprekidno “pumpanje” – može igrati ključnu ulogu u sprječavanju razvoja tumora. Istraživanje objavljeno u časopisu Science pokazuje da otkucaji srca kod miševa aktivno ometaju rast kancerogenih ćelija, što bi moglo objasniti zašto su tumori srca izuzetno rijetki kod sisara, uključujući i ljude.

Za razliku od većine organa, gdje se tumori mogu relativno često razviti, primarni tumori srca kod ljudi registruju se u manje od 1% obdukcija. Sekundarni tumori, koji potiču iz drugih dijelova tijela, nalaze se u do 18% slučajeva. Uprkos tome, razlog za ovu rijetkost do sada nije bio jasno objašnjen.

Tim istraživača predvođen naučnicom Serena Zacchigna sa Univerziteta u Trstu sproveo je eksperiment na genetski modificiranim miševima. Naučnici su transplantirali srca na vratove životinja – ta srca nisu kucala, ali su i dalje primala krv i ostala funkcionalna. Zatim su u ta “mirujuća” srca, kao i u prirodna srca miševa, ubrizgane kancerogene ćelije.

Rezultati su bili upečatljivi. Već nakon dvije sedmice, tumorske ćelije su gotovo potpuno preuzele transplantirana, neaktivna srca. Nasuprot tome, u srcima koja su nastavila da kucaju, samo oko 20% tkiva bilo je zahvaćeno rakom.

Prema riječima kardiologa James Chong sa Univerziteta u Sidneju, ovi rezultati sugeriraju da stalni mehanički stres i pokreti srca stvaraju nepovoljno okruženje za rast tumora. Ipak, postoji i negativna strana: ista ta mehanička aktivnost može ograničiti sposobnost srca da se regenerira, za razliku od nekih drugih tkiva.

Ovo otkriće otvara nova pitanja o vezi između fizičkih sila u tijelu i razvoja bolesti, ali i potencijalne nove pravce u istraživanju liječenja raka.

Jedan vitamin ima veze s rakom

Vitamin B12 ili cijankobalamin  dugo je imao reputaciju „dobrog“ vitamina jer je ključan za stvaranje DNK, crvenih krvnih zrnaca i zaštitu nerava. Njegov nedostatak može izazvati umor, slabost i probleme s koncentracijom. Međutim, novija istraživanja pokazuju da je odnos između B12 vitamina i raka mnogo složeniji nego što se ranije mislilo.

Neke studije su pokazale da osobe s neuobičajeno visokim nivoima B12 u krvi češće imaju određene vrste raka, uključujući rak pluća, debelog crijeva, dojke i jednjaka. Istovremeno, i veoma nizak nivo B12 povezuje se s problemima u stabilnosti DNK, što bi teoretski moglo povećati rizik od razvoja raka. Zbog toga naučnici pokušavaju razumjeti da li B12 doprinosi nastanku bolesti ili je promjena njegovog nivoa zapravo posljedica raka.

Studija iz 2026. godine koja je obuhvatila više od 37 000 pacijenata s rakom debelog crijeva otkrila je da ljudi s vrlo visokim razinama B12 imaju značajno lošije ishode preživljavanja, ali nije uspostavila uzročnu vezu, već je sugerirala da B12 može funkcionirati kao biomarker agresivne bolesti.

Ključni problem je što visok nivo B12 u krvi ne mora značiti da osoba unosi previše vitamina hranom ili suplementima. Jetra skladišti velike količine B12, a pojedini tumori mogu poremetiti način na koji se vitamin skladišti i oslobađa u organizmu. Neki tumori čak povećavaju proizvodnju proteina koji prenose B12 kroz krvotok, pa povišen nivo može biti svojevrsni biomarker bolesti.

Dosadašnji pregledi istraživanja nisu pronašli čvrste dokaze da suplementi B12 direktno izazivaju rak. Naučnici za sada smatraju da su i premalo i previše B12 potencijalno povezani sa zdravstvenim problemima, ali uzročno-posljedična veza još nije potvrđena.

ArXiv u borbi protiv AI slopa

Platforma za objavu naučnih preprintova arXiv najavila je da će autori radova koji sadrže očigledne greške nastale korištenjem vještačke inteligencije, poput izmišljenih referenci, biti kažnjeni jednogodišnjom zabranom objavljivanja. Ova odluka dolazi u vrijeme kada naučni časopisi i preprint serveri bilježe veliki porast broja radova generisanih ili potpomognutih AI alatima, uz istovremeni pad kvaliteta naučnih rukopisa.

Kritičari smatraju da je kazna prestroga, posebno zato što se savremena istraživanja često provode u velikim timovima pa svi autori ne mogu jednako kontrolisati svaki detalj rada. Neki stručnjaci predlažu drugačiji pristup: korištenje AI sistema za automatsku provjeru referenci i drugih elemenata rada kako bi se otkrile greške prije objavljivanja, umjesto kažnjavanja svih autora.

Reference:

  1. Madsen, F. D., Howard, I., Brown, W., & Whaler, K. (2026). Principal component analysis of the 2010 reversal of core-surface flow beneath the Pacific Ocean. Journal of Studies of Earth’s Deep Interior, Volume 2, Article 2. https://doi.org/10.46298/jsedi.17268
  2. Giulio Ciucci et al. Mechanical load inhibits cancer growth in mouse and human hearts. Science 392,eads9412(2026).DOI:10.1126/science.ads9412Science https://www.science.org/doi/10.1126/science.ads9412
  3. Chang-Gu, B., Golovko, G., D’Andrea, A. P., & Khanipov, K. (2026). Association between vitamin B12 levels and colon cancer survival: A global network study. Cancer Research Communications, 6(2), 302–309. https://doi.org/10.1158/2767-9764.CRC-25-0557