Da li je potrebno paničiti jer su naučnici pokazali da se virus prenosi zrakom? Ne, ali se potrebno pridržavati osnovnih mjera. Nažalost, primijetila sam da je dosta ljudi ispod mog teksta o tome šta znači da se virus širi i zrakom pisalo “*ebali smo ježa”, “na*bali smo k’o žuti” i “sad smo donji”, kao da nisu pročitali tekst dalje od naslova. Zato je ovaj tekst dopuna tog teksta.
  • Trebamo li se još više bojati sada kada postoji više dokaza da se virus prenosi zrakom tj. putem aerosola?

Odgovor: Ne trebamo

  • Da li to što se prenosi i zrakom znači da su maske neefikasne?
Odgovor: Ne znači.
  • Da li to znači da se ne prenosi kapljično?

Odgovor: Ne. Ovo znači da se može prenositi i kapljično i aerosolom.

Sad kada smo riješili osnovne dileme, za one koji ne mogu držati pažnju čitanja više od 20 sekundi, da objasnim u tezama o čemu se radi:

– ovo znači da je jedan vid prenosa putem respiratornih kapljica većih od 5 mikrometara, koje nastaju kašljanjem, kihanjem ili pri glasnijem, propulzivnijem govoru, a druga mogućnost transmisije je putem kapljica manjih od 5 mikrometara, koje izlaze iz usta u toku normalnog govora, smijanja, pjevanja…
– transmisija putem većih kapljica, od osobe koja pokazuje simptome, i dalje je mnogo značajnija.
I jedan i drugi vid prenosa su “aerogeni” tj. putem zraka. Možda bi prvi vid trebali zvati – “prenos putem kapljica/kapljični prenos”, a drugi “prenos putem aerosola” (ovo je prijedlog dr. Jele Stojić Aćimović, jer više ne znamo kako da narodu objasnimo i kako da se napravi razlika). Dr Stojić Aćimović je namjerno govorila o direktnom i indirektnom prenosu, kako bi se napravila razlika.
E, sad će se neko upitati – pa zašto onda sva ta frka ako je i jedno i drugo putem zraka, šta je sad novo? I to je objašnjeno u tekstu objavljenom u Glasu Amerike – jednostavno, zbog različite težine, koja je posljedica različitog promjera čestica, ova dva tipa čestica se različito dugo zadržavaju u zraku.
Teže – respiratorne kapljice, brže pod gravitacijom padaju na tlo, van dometa disajnog trakta. Te kapljice zovemo Fligeove kapljice i prenos bolesti njima je direktni prenos.
Lakše – aerosolizirane, mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku, mogu ući u ventilacione sisteme i tako povučene strujom zraka, putovati i dalje od osobe koja ih je emitirala. Dakle, ove lakše kapljice, aerosol, nastaju i pri običnom govoru, a respiratorne, veće obično nastaju pri kašljanju. Aerosol sadrži Wellsove nukleuse, s patogenom i ovo je indirektni način širenja, jer – pa eto, ne pljusne vam direktno u lice, da budemo banalni u objašnjavanju. Na neki način, aerosol je sličan onim PM česticama smoga – smog također može sadržavati viruse i bakterije, pa su lebdeće čestice zapravo širi pojam od Wellsovih nukleusa, odnosno prenosa bolesti aerosolom.
Ovo znači da nas može zaraziti osoba koja ne kašlje i ne kiše. Ipak, održavanje fizičke distance umanjuje mogućnost da se tako zarazimo, samo zato što prema nama govori zaražena osoba. E toga smo se, je li, i do sada pridržavali? Ili nismo? Održavajte fizičku distancu, naročito prema nepoznatim osobama, koje nisu dio vašeg domaćinstva! Ne dozvoljavajte da vam neko u redu na kasi ili banci stoji za vratom, ali nemojte ni vi drugima to raditi!
Nadalje – pa jednostavno izbjegavajte mjesta gdje ima puno ljudi – nemojte sjediti u kafiću u kojem ima puno ljudi i gdje su ljudi blizu jedni drugih – najviše novih slučajeva baš dolazi iz takvih situacija, pa onda zaraze cijelu porodicu. Novi slučajevi u BiH su uglavnom porodični klasteri. 
Transmisija putem manjih kapljica – aerosola znači i da bi zdravstveni radnici trebali više paziit i imati zaštitnu opremu. Znači i da pomišljamo na situacije zaraze na koje do sada i nismo toliko – zaraze u zatvorenim prostorima bez prirodnog provjeravanja putem prozora – recimo u halama, u avionima, autobusima, kancelarijama gdje nema otvorenih prozora (prozori se ne mogu otvoriti ili se u zimskom periodu ne otvaraju). Padaju mi na pamet i hoteli, naročito oni američki gdje ne možete otvoriti prozor, nego soba dobija provjetravanje isključivo ventilacionim sistemom.
E sad o maskama. Vidjela sam negdje kako prikazuju kako je virus SARS-CoV-2 promjera 0.12 mikrometara (120 nanometara) pa se to poredi s promjerom ljudske kose (pisalo 15 mikrometara, što je netačno, promjer dlake ljudske kose varira, recimo da je između 50 i 65 mikrometara) i da su pore na hirurškoj maski 2-10 mikrometara. Ta slika nas treba ubijediti da virus ipak može proći kroz masku.
Ovo moram hitno raskrinkati kao netačnost: virus ni u aerosolu ne putuje kao jedna po jedna čestica, neko u Wellsovim nukleusima, u kojima bude mnogo mnogo više čestica virusa. Promjer Wellsovih nukleusa iznosi 2-5 mikrometara te bi promjer pora na hiruškim maskama,  a pogotovo na FFP2 i FFP3 maskama bio sasvim dovoljan da spriječi njihov prodor.
Dakle, dok čekamo nove preporuke WHO, i ovo čega se danas trebamo pridržavati sasvim je dovoljno da smanji rizik. Ne da nas potpuno zaštiti, ali da prilično smanji rizik. Nova otkrića su važnija naučnicima da shvate potencijalne i druge načine prenosa, i nisu tu da plaše obične ljude. 
Dakle, bez panike, držite se uputa, i nismo “*ebali ježa u leđa”. 
Na ovom linku  WHO, Transmission of SARS-CoV-2: implications for infection prevention precautionsod 9. jula 2020. možete više pročitati o transmisiji SARS-CoV-2 u svjetlu novih nalaza. 
Da li se virus prenosi zrakom – aerosolni prenos SARS-CoV-2