Louis Pasteur je francuski biolog, mikrobiolog i hemičar čije ime trebamo zapamtiti. Upravo je iz njegovog imena izvedena riječ „pasterizacija“ koja označava izlaganje određenih tipova hrane temperaturama nešto nižim od 100oC kako bi se ubili patogeni koji izazivaju bolesti, poput bakterija. Uzmite i pogledajte pakovanje mlijeka – na njemu sigurno piše da je pasterizirano.
Louis Pasteur je 1880. demonstrirao kako termalno procesuiranje hrane, pogotovo mlijeka, uništava neželjene i opasne mikroorganizme. Neki od ovih organizama ne izazivaju bolesti, ali izazivaju kvarenje hrane.
Pasteur je rođen 27. decembra 1822. u mjestu Dole u istočnoj Francuskoj, u porodici siromašnih kožara. Kao učenik i student u početku se nije mnogo isticao, ocjene su mu bile prosječne, ali je shvatio da mora poboljšati prosjek ako želi da ga prime u prestižnu École Normale Supérieure, na kojoj će steći diplomu 1845.
Pasteur će postati asistent u laboratoriji ove škole, gdje će se početi baviti hemijom i fizikom. Rad će nastaviti na Univerzitetu Strasbourg.
Jedna od prvih stvari koju će Pastuer otkriti jeste nešto što zovemo hiralnost molekula. Hiralne molekule su one koje se ponašaju kao objekat i njegov odraz u ogledalu, kao par rukavica – one su simetrične, ali ne možemo ih preklopiti. Mnogo organskih molekula ima ova svojstva i često je samo jedan oblik molekule zastupljen u živim bićima, dok drugi oblik živa bića ne mogu koristiti. Molekule koje imaju isti sastav atoma, ali su ti atomi drugačije raspoređeni, nazivamo izomeri, a hiralnost je jedan od oblika izomerije, koju zovemo i optička izomerija.
Iako je ovo možda i najveće Pasteurovo otkriće, on će nam ostati poznatiji po nekim drugim stvarima.
Ljudi prije Pasteura su vjerovali kako nešto živo može nastati iz neživog. Ova ideja potiče još od Aristotela i prema njoj muhe nastaju iz trulog mesa, a ne iz jajašaca koje su muhe tu položile. Ova ideja se naziva spontana generacija. Također, u Pasteurovo doba ljudi nisu znali za mikroorganizme, a još manje za to da neki od njih mogu izazvati bolesti. Epidemije i slučajevi bolesti su se tumačili, sudbinom, pa čak i čarolijom. Čak su i eminentni naučnici tog doba vjerovali u nastanak života spontanom generacijom.
Istražujući proces vrenja- fermentacije, poput fermentacije vina, Pasteur je dokazao da je ovaj proces moguć zbog toga što se na kožici grožđa nalaze mikroorganizmi, kvasci koji izazivaju vrenje. Sterilizirane kožice grožđa nisu mogle izazvati vrenje. Pasteur je egzaktno, u seriji eksperimenata, pokazao svojim protivnicima da je on u pravu i da je spontana generacija ideja koju treba napustiti.
Međutim, sve ovo je Pasteura ponukalo da se fokusira na istraživanje mikroorganizama. Otkrio je uzročnika pileće kolere, te, igrom slučaja, pronašao i vakcinu protiv ove bolesti. Naime, jedna greška u eksperimentu je rezultirala time da se razvije slabiji soj bakterije uzročnika kolere na koji su pilići razvili imunitet. Otkrivši da vještački može oslabiti izazivače bolesti i pomoću takvih sojeva stvoriti vakcine, Pasteur se počinje sve više baviti borbom protiv bolesti i stvaranjem vakcina.
6. jula 1885. Pasteur daje svoju vakcinu protiv bjesnila devetogodišnjem dječaku Josephu Meisteru, kojeg je ujeo bjesan pas. Ta vakcina je bila testirana na psima. Ovo je bilo veoma rizično, jer Pasteur nije bio ljekar i nije imao ljekarsku licencu. Ipak, nakon 13 inokulacija u toku 11 dana, u kojima je korišten oslabljen virus bjesnila, dječak se oporavio i nije razvio bolest.
Pasteur je jedan od prvih ljudi koji su upozoravali na važnost higijene i pranja ruku prije obavljanja operacija. Prije njega, Josepha Listera, i Rudolpha Virchowa rijetko ko je upozoravao na važnost higijene i pranja ruku, a ljekari su rijetko prali ruke i pribor prije operacija te je dosta pacijenata umiralo od posljedica trovanja krvi nakon operacija.
Nakon uspješne upotrebe vakcine protiv bjesnila, Pasteur će predložiti osnivanje instituta za istraživanje vakcina i bolesti. I zaista, osnovao je ovakav institut, koji je danas jedna od najznačajnijih francuskih i svjetskih institucija ove vrste. Danas se taj institut zove Institut Pasteur.
Louis Pasteur je preminuo 28. septembra 1895. godine.
