Svaki dan od marta 2023. godine, prosječna globalna temperatura površine oceana bila je najviša dosad. Oceani postaju sve topliji i to je trend koji se ne prekida i može dovesti do kolapsa. Globalno zagrijavanje uzrokuje povećanje temperature oceana. To može imati različite posljedice, uključujući izbjeljivanje koralnih grebena, promjene u raspodjeli morskih vrsta, i povećanje učestalosti i intenziteta toplih talasa koji mogu biti štetni za morski život.

Podaci sistema monitoringa Evropske unije Copernicus Climate Service, prikazuju dramatičnu sliku utjecaja zagrijavanja oceana uzrokovanog emisijama stakleničkih plinova, u kombinaciji sa snažnim vremenskim događajem El Niño.

Toplije vode mogle bi donijeti još snažnije uragane, uzrokovati topljenje ledenih staništa pingvina i već su prouzročile katastrofalno izbjeljivanje koralja. Ovo su stvarni znakovi da se svijet mijenja na način koji nije dobar po nas.

Decenijama su svjetski oceani bili „izlazna karta” Zemlje kad je riječ o klimatskim promjenama. Naime, ove ogromne vodene površine ne samo da apsorbuju oko četvrtine ugljičnog dioksida koji ljudi proizvode, već također upijaju oko 90% viška topline.

No, tokom protekle godine, oceani su pokazali najalarmantnije dokaze dosad da se bore s tim, pri čemu je površina mora posebno povećala toplinu.

Od marta 2023., prosječna površinska temperatura globalnih oceana počela je sve više i više odmicati od dugoročnog norme, dosežući novi rekordni maksimum u avgustu.

Ovo zagrijavanje oceana koje je uzrokovano ljudskim aktivnostima ima značajne utjecaje na svjetski morski život i čak može mijenjati sezonski ciklus temperatura mora, prema nedavnoj studiji.

Još jedna od posljedica povećanja koncentracije ugljičnog dioksiada u atmosferi je zakiseljavanje (acidifikacija) oceana, jer se dio apsorbovanog CO2 pretvara u ugljičnu kiselinu. Ovo može imati štetne posljedice na organizme koji zavise od kalcijumkarbonata, imaju ljušturice od ovog materijala, kao što su korali i školjke, jer može otežati njihovu sposobnost da formiraju svoje oklope ili skelete.

Klimatske promjene mogu dovesti do promjena u oceanskim strujama, što može utjecati na distribuciju hranljivih materija i morskih organizama. To može imati implikacije na morske ekosisteme i ribarstvo.

Osim toga, topljenje leda sa kopnenih masa, kao što su glečeri i ledene ploče, dovodi do podizanja nivoa mora. Ovo može imati razorne posljedice po obalne ekosisteme, uključujući obalne močvare, mangrove, i priobalne zajednice.

Klimatske promjene mogu dovesti do promjena u intenzitetu i učestalosti vremenskih događaja kao što su uragani, tajfuni i cikloni, što može imati neposredne posljedice po morski život i ekosisteme, a pogotovo po ljude, nastambe i naposlijetku privredu jer ovakvi fenomeni uzrokuju velika razaranja.

Možda najvažnija posljedica nedavnog zagrijavanja je masovno izbjeljivanje korala širom svijeta. Ovi ključni centri biodiverziteta u oceanu postepeno umiru jer vode u kojima žive postaju prevruće. Oni su ključan element u ekosistemu oceana, dom oko četvrtine svih morskih vrsta.

Članak nastao uz podršku: