• Šta se događa?: Usljed klimatskih promjena, nivo mora i oceana raste, što prisiljava zajednice širom svijeta, posebno nativne zajednice u Panami, Maldivima, Kiribatiju i Bangladešu, na migracije i evakuacije.
  • Zašto je to važno?: Ove promjene dovode do gubitka staništa, tradicionalnih načina života i kulture, te uzrokuju ozbiljne socioekonomske i zdravstvene probleme za pogođene populacije.
  • Konkretni slučajevi: Panama evakuiše nativnu zajednicu Guna, Indonezija premješta prijestolnicu zbog potonuća Džakarte, a ostrvske nacije poput Maldiva i Kiribatija, kao i Bangladeš, suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama usljed porasta nivoa mora.
 

“Daleko od od očiju, daleko od srca”, čest je način na koji reagujemo na to šta se događa u nama dalekim dijelovima svijeta. Međutim, ono što se događa u zemljama Oceanije, Pacifika i Atlantika, uvod je u događaje koji će na ovaj ili onaj način pogađati cijeli svijet, pa tako i nas.

Već na svojoj koži osjećamo neprijatne toplotne talase i superćelijske oluje. Možda nećemo biti kao zemlje potopljeni, ali da nam prijete periodi poplava, to je sigurno. Sve više se priča o adaptaciji na posljedice klimatskih promjena, a kao da se odustaje od sprječavanja i smanjenja rizika.

Prema podacima NASA, nivo mora i oceana porastao je za  centimetar od 1993. godine, kada su počela precizna satelitska mjerenja:

 

 

 

Ovaj porast je rezultat kombinacije topljenja glečera i ledenih ploča te termalnog širenja vode uslijed zagrijavanja okeana. Predviđa se da će se trend rasta nastaviti i ubrzati u narednim decenijama zbog kontinuiranih klimatskih promjena.

Procjenjuje se da je širom svijeta oko 400 zajednica već dovršilo ili poduzima planirano preseljenje zbog prirodnih opasnosti, od kojih su mnoge pojačane klimatskim promjenama.
 

Slučaj Panama: Nativna zajednica Guna se mora evakuisati

Panama se priprema za evakuaciju prvog ostrva zbog porasta nivoa mora. Na malom ostrvu kod karipske obale Paname, oko 300 porodica pakuje svoje stvari u pripremi za dramatičnu promjenu. Generacije plemena Guna koje su odrasle na Gardi Sugdubu, živeći život posvećen moru i turizmu, moraće promijeniti način života.

Gune sa Gardi Sugduba su prve od 63 zajednice duž karipske i pacifičke obale Paname za koje zvaničnici i naučnici očekuju da će biti primorane na preseljenje zbog porasta nivoa mora u narednim decenijama. Human Rights Watch je prošle godine upozorio na opasnost s kojom se suočava nativna zajednica plemena Guna u Panami, što je dovelo do reakcije vlade.

Panamska vlada sada radi više nego većina vlada širom svijeta u podršci relokaciji ugroženih zajednica u iščekivanju dugoročnih posljedica klimatskih promjena, poput porasta nivoa mora. Ovo ima za posljedicu stvaranje klimatskih izbjeglica te povećanje siromaštva u svijetu.

Slučaj Indonezija: Premještanje prijestolnice

Prijetnja porasta nivoa mora dovela je vlasti Indonezije do odluke da premjeste prijestolnicu iz Džakarte na novu lokaciju, u novoizgrađeni grad na ostrvu Borneo. Džakarta, sa preko 10 miliona stanovnika u gradu i više od 30 miliona u širem metropolitanskom području, suočava se sa hroničnim saobraćajnim gužvama, ozbiljnim problemima sa zagađenjem vazduha i vode, te rizikom od potonuća zbog prekomjernog crpljenja podzemnih voda i podizanja nivoa mora.

Pretjerano crpljenje podzemne vode doprinijelo je stopama slijeganja od oko 15 cm godišnje, a 40% grada sada je ispod razine mora. Stručnjaci za okoliš upozoravaju da bi trećina Jakarte mogla biti potopljena do 2050. ako se slijeganje tla nastavi sadašnjim tempom.

Premda tonjenje Džakarte nije toliko direktno vezano za klimatske promjene, nego je rezultat neplanske ekspanzije koja je dovela do prekomjernog crpljenja vode, ipak zaslužuje da bude pomenuto, zbog nivoa utjecaja na ljude.

Nova prijestolnica, koja će se zvati Nusantara, planirana je da bude održiva i pametna, sa ciljem smanjenja pritiska na Džakartu i promovisanja ravnomjernijeg ekonomskog razvoja širom Indonezije. Već je oko 40% površine Džakarte potopljeno, a vlada treba u novu prijestolnicu preseliti oko 1.9 miliona stanovnika. Nova prijestolnica neće biti izgrađena prije 2045. a njena izgradnja će koštati, kako se trenutno procjenjuje, oko 35 milijardi dolara.

Ugrožene zemlje: Maldivi, Kiribati i Bangladeš

Klimatske promjene prisiljavaju mnoge zajednice širom svijeta, posebno one u priobalnim područjima, na migracije zbog porasta nivoa mora, ekstremnih vremenskih uslova i smanjenja resursa. Nativne zajednice, koje često imaju duboko ukorijenjene veze sa svojom zemljom i tradicijama, posebno su ugrožene jer gube svoja staništa i načine života, što dovodi do raseljavanja i kulturnih gubitaka.

Maldivi: Ova ostrvska država u Indijskom oceanu je jedna od najugroženijih zemalja zbog porasta nivoa mora. Sa prosječnom nadmorskom visinom od samo 1,5 metra, Maldivi bi mogli postati nenastanjivi već u narednih nekoliko decenija, prisiljavajući stanovništvo na migraciju.

Kiribati: Smješten u centralnom Pacifiku, Kiribati je takođe suočen sa ozbiljnim prijetnjama od porasta nivoa mora. Predsjednik Kiribatija je već predložio planove za preseljenje stanovništva na druge zemlje kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice klimatskih promjena. Ova zemlja je, uz Maldive, jedna od naosjetljivijih na porast nivoa mora usljed klimatskih promjena.

Bangladeš: Ova gusto naseljena zemlja u Južnoj Aziji već se suočava sa ozbiljnim poplavama zbog porasta nivoa mora i sve ekstremnijih vremenskih uslova. Zemlja se nalazi u području delte Ganga što povećava rizik potapanja i poplava. Milioni ljudi su već prisiljeni na migraciju unutar zemlje, a očekuje se da će se situacija pogoršati u budućnosti.

Pakistan: Rizik poplava u Pakistanu je visok zbog sezonskih monsunskih kiša i klimatskih promjena koje povećavaju učestalost i intenzitet padavina. Poplave 2022. godine imale su katastrofalne posljedice, uništivši domove, infrastrukturu i poljoprivredna zemljišta, te izazvavši raseljavanje miliona ljudi. Zdravstvene posljedice bile su ozbiljne, sa porastom zaraznih bolesti zbog kontaminacije vode i ograničenog pristupa čistoj vodi i sanitarnim uslovima. Ekonomski gubici procjenjuju se na milijarde dolara, što je dodatno pogoršalo već krhku ekonomiju zemlje.

Međutim, nisu samo zemlje u razvoju ugrožene usljed poplava koje su posljedica klimatskih promjena. Ugrožene su i neke visokorazvijene zemlje, poput Nizozemske, sbog specifične topologije, ali i Njemačka te mnoge druge.

Sadržaj kreiran uz podršku: