U dobitnicima Nobelovih nagrada iz nauke postoji signifikantan manjak žena. Ovo se nastoji popraviti, ali jako je teško s obzirom na stotinu godinu istorije nagrade u kojoj je bilo slabo žena. Na slici je Donna Strickland kako prima Nobelovu nagradu iz fizike 2018.
Znate li koliko je žena dobilo neku od Nobelovih nagrada iz područja nauke? Znate li koliko je ukupno žena uopšte dobilo Nobelovu nagradu? Jedna od supermoći žena u nauci je – nevidljivost. 2019 godine, niti jedna žena nije dobila Nobelovu nagradu iz područja fundamentalnih prirodnih nauka – to su kategorije Nobelova nagrada za medicinu ili fiziologiju, Nobelova nagrada za fiziku i Nobelova nagrada za hemiju. Jedina dobitnica za 2019. je Esther Duflo, ekonomistica sa Massachusetts Institute of Technology (MIT), Cambridge, koja je nagradu podijelila sa Michaelom Kremerom i Abhijitom Banerjeeom za eksperimentalni pristup problemu smanjenja globalnog siromaštva. Nobelova nagrada je već dugo na meti vrlo ozbiljnih kritika – od zastarjelosti naziva nekih kategorija koje ne odgovaraju današnjim pravcima nauke, poput kategorije nagrade za medicinu ili fiziologiju, koja praktično eliminiše značaj biologije kao fundamentalne nauke, do nedostatka žena među laureatima.
Primjerice, Nobelovu nagradu za fiziku do 2024. je primilo samo 5 žena: Marie Curie 1903. godine, Maria Goeppert Mayer 1963. godine, Donna Strickland 2018. godine, Andrea Ghez 2020. i Anne L’Huillier 2023. Sama Strickland je bila prilično zatečena novinarskim pitanjima i informacijom da je ona tek treća žena koja je dobila Nobelovu nagradu za fiziku – i ona sama je mislila da je ipak više žena dobilo ovo priznanje. 2020. godine, dobitnica Nobelove nagrade je postala Andrea M. Ghez za otkriće supermasivne crne rupe u centru naše galaksije.
Žene dobitnice Nobelovih nagrada iz nauke
Situacija nije bolja ni u drugim kategorijama nagrade: od ukupno 60 žena koje su dobile neku od Nobelovih nagrada, svega njih 24 je dobilo neku iz oblasti fundamentalnih nauka.
Njih 8 je dobilo Nobelovu nagradu za hemiju – Maria Skłodowska-Curie, Irène Joliot-Curie (1935), Dorothy Hodgkin (1964), Ada Yonath (2009), Frances Arnold (2018), Emmanuelle Charpentier (2020), Jennifer Doudna (2020) i Carolyn R. Bertozzi (2022).
13 žena je dobilo Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu – Gerty Cori (1947), Rosalyn Yalow (1977), Barbara McClintock (1983), Rita Levi-Montalcini (1986), Gertrude B. Elion (1988), Christiane Nüsslein-Volhard (1995), Linda B. Buck (2004), Françoise Barré-Sinoussi (2008), Elizabeth H. Blackburn (2009), Carol W. Greider (2009), May-Britt Moser (2014), Tu Youyou (2015) i Katalin Karikó (2023).
Frances Arnold je dobila Nobelovu nagradu za hemiju 2018. Može se reći da je 2018. godina, sa Arnold i Strickland, bila „najinkluzivnija“ godina dodjele Nobelovih nagrada. Do danas je dodijeljeno preko 600 Nobelovih nagrada iz naučnih disciplina. 2023. Anne Geneviève L’Huillier je dobila Nobelovu nagradu za fiziku. Do sada (2024.) je Nobelovu nagradu za fiziku dobilo 5 žena: Strickland, L’ Huillier, Ghez, Goppert Mayer i Sklodowska Curie.
 Izvor Nature 2019. |
Reakcije Komiteta za dodjelu Nobelovih nagrada
Generalni sekretar Kraljevske švedske akademije nauka, Göran K. Hansson je zaista pokušao nešto učiniti na planu veće inkluzivnosti i vidljivosti žena u nauci te većem učešću žena. On je u pismu naučnicima širom svijeta insistirao na tome da prilikom kandidiranja i odabira uzmu u obzir geografiju tj. porijeklo naučnika, kao i spol. Također, zamolio je i da više žena predloži kandidate, smatrajući da će žene predlagati kolegice.
Međutim, u intervjuu za časopis Nature, Hansson iskazuje svoje razočarenje kako se ispostavilo da više žena među onima koji predlažu kandidate nije rezultiralo time da više žena stvarno i bude nominovano. „Nažalost, to izgleda nije imalo nikakvog utjecaja. Zaključak je da žene u odnosu na muškarce nisu sklonije kandidovati žene.“, izjavio Hansson.
Tužna činjenica da žene ne podržavaju žene je djelomice tačna, ali postoji i još jedan problem sa samom nagradom, kao i problem sa cijelom naučnom zajednicom. Problem sa Nobelom leži u činjenici da je sam Alfred Nobel ograničio nagradu na otkrića i izume, a ponekad imamo sjajne rezultate u teorijskoj nauci, koje Nobelove nagrade prenebregnu. Ipak, to nije spriječilo da se nagrada dodijeli za nekoliko otkrića u oblasti teoretske fizike, naravno, muškarcima. Također, Nobel je zahtijevao da nagrade budu za veliki doprinos čovječanstvu, a danas je ovo prilično mutan zahtjev.
Postavlja se pitanje šta je to „veliki doprinos“? Današnja bazična nauka često ne rađa otkrića koja su opipljiva i koja se mogu tako lako prenijeti u industriju, kako bi dovela do pozitivnih promjena. Obični čovjek, laik, bi dosta otkrića današnje nauke smatrao „beskorisnim“ jer od njih nema direktne koristi. Šta obični čovjek danas ima od otkrića Higgsovog bozona ili potvrde postojanja egzoplaneta i modela svemira?
Međutim, naravno da nisu sve nagrade bile takve – otkriće vještačkog gnojiva, otkriće uzročnika AIDS, otkriće uzročnika tuberkuloze, rad na laserima, stvaranje litijumske baterije ili otkriće antimalarika artemizinina svakako spadaju u ta velika otkrića bez granica kojima je život običnih ljudi poboljšan. Ali, to istovremeno znači da se u odabiru dobitnika Nobelove nagrade previde neke druge stvari i otkrića.
Ova stranica nastoji povećati vidljivost žena u nauci kroz priče i videe o poznatim svjetskim naučnicama, poput Lise Meitner, Marie Goeppert Mayer, Christiane Nusslein- Volhard, Vere Rubin, Barbare McClintock i mnogih drugih.
Još na ovu temu:
Žene u nauci: koliko naučnica znate nabrojati?
Položaj žena u nauci: manjak, nevidljivost, seksualno uznemiravanje i mobbing
