Koliko znate žena koje su dale svoj doprinos nauci?
Navedite mi bar  5.
Marie Skłodowska-Curie…
Za nju smo svi čuli… hajmo dalje. Mileva Einstein-Marić.
Rosalind Franklin, žena koja je dala  doprinos u otkriću strukture DNK.
Dalje? Ne ide?
Pomoći ću. Unaprijed se izvinjavam jer je ovo vrlo kratak spisak žena koje su dale nemjerljiv doprinos nauci i tehnologiji.

Hipatija (360. – 415. ) grčka neoplatoničarska filozofkinja i matematičarka.
Hildegarda von Bingen (1098.-1179.), njemačka časna sestra, pored drugih stvari kojima se bavila (bila je filozof i mistik) bavila se botanikom i medicinom.
Sophie Brahe (1556.-1642.), sestra Tycho Braha, danska hemičarka, astronom, medicinar i botaničar.
Margaret Cavendish (1623.-1673.), engleska aristokratkinja, druga supruga grofa Williama Cavendisha, bavila se prirodnjaštvom, filozofijom, pisala naučno-fantastične romane i bila prvi borac za prava životinja.
Marie-Ann Lavoisier (1758. – 1836.), francuska hemičarka, i supruga Antoine Lavoisiera.
Ada Lovelace (1815.-1852.), kćerka lorda Byrona, engleska matematičarka i pisac, izumitelj prvog algoritma i analitičke mašine, pra-pra-pra-prabaka kompjutera.
Florence Nightingale (1820.-1910.), osim toga što je bila medicinska sestra, bavila se i statistikom.

Lise Meitner (1878. -1968.), austrijska fizičarka, otkrila nuklearnu fisiju
Emmy Noether (1882. – 1935.), njemačka matematičarka koja je dala ogroman doprinos na polju apstraktne algebre. 

Margaret Gladys Smith (1896. – 1971.), američka patologinja i virolog, radila istraživanja citomegalovirusa, stvorila prvi laboratorijski MCMV, model za humani CMV.
Irene Joliot-Curie (1897.-1956.), kćerka Marie Curie, francuska hemičarka i fizičarka, dobitnica Nobelove Nagrade za hemiju 1935.
Cecilia Payne Gapocshkin: astrofizičarka koja je predvidjela sastav Sunca.
Barbara McClintock (1902.-1992.), američka genetičarka, dobitnica Nobelove nagrade za i fiziologiju i medicinu 1983. za otkriće mobilnih genetčkih elemenata.
Maria Goeppert Mayer (1906.-1972.), američka fizičarka porijeklom iz Njemačke, dobitnica Nobelove nagrade za fiziku 1963.
Grace Hopper (1906. – 1992.), programerka, prvi kompjuterski jezik, COBOL
Rachel Carson (1907.-1964.), američka ekologinja, autorka knjige “Nijemo proljeće”.
Rita Levi-Montalcini (1909.-2012.), italijanska neurologinja, dobitnica Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 1986, za otkriće faktora rasta.
Dorothy Hodgkin (1910.-1994.), britanska biohemičarka, dobitnica Nobelove nagrade za hemiju 1964. za razvoj proteinske kristalografije.
Smilja Mučibabić (1912. – 2006.), jugoslovenska i bosanskohercegovačka biologinja.
Marguerite Vogt (1913. – 2007), njemačko-američka virologinja, razvoj staničnih kultura i vakcine protiv poliovirusa.
Hedy Lamarr (1914.-2000.), manje je poznato da je ova holivudska glumica bila i izumiteljica.
Chien-Shiung Wu (1919. -1997.) – otkriće asimetričnih raspada, narušavanje zakona simetrije.
Rosalyn Yalow (1921. – 2001.), američka naučnica, bavila se radioizotopijom, a za otkriće radioimunološke metode dobila Nobelovu nagradu..
Marie Tharp (1920. -2006.), američka geologinja, u saradnju sa Bruce Heezen mapirala oceansko dno.
Vera Rubin (1928. – 2016.), astrofizičarka, na osnovu istraživanja Fritza Zwickyja nastavila istraživati problem rotacije galaksija. Njena istraživanja su dovela do stvaranja hipoteze o postojanju tamne materije koja ni do danas nije dokazana, ali su njena istraživanja rotacije galaksija dala nemjerljiv doprinos astrofizici. 
Youyou Tu (1930. – ), dobitnica Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju 2015. Priznanje je dobila za izoliranje artemizinina, aktivne supstance koja ubija plazmodij malarije iz jedne vrste pelina, kod nas poznatog pod nazivom bejturan (Artemisia annua).
Dian Fossey (1932.-1985.), američka zoologinja primatologinja i antropologinja, proučavala gorile u Ruandi.
Annie Easley (1933. – 2011.): Afroamerikanka koja je projektovala rakete za NASA-in program
Margaret Hamilton (1936. – ): američka inženjerka i programerka, bila je direktorica MIT Instrumentation Laboratory, koja je razvila softver za NASA-in Apollo program.
Christiane Nusslein-Volhard (1942.-), njemačka biologinja, dobitnica Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 1995. za otkriće genetičke kontrole embrionalnog razvoja.
Jane Goodall (1934.-) britanska zoologinja-primatologinja, bavila se ponašenjem čimpanzi.
Jocelyn Bell Burnel (1943.-), astrofizičarka koja je otkrila pulsare.
Shirley Ann Jackson (1946.-) američka fizičarka, prva žena koja je doktorirala na MIT.
Françoise Barré-Sinoussi (1947. – ), francuska virologinja, izolovala HIV, dobitnica Nobelove nagrade za medicinu
Elizabeth Blackburn (1948. – ) otkriće enzima telomeraze
Frances Arnold (1956 – ), dobitnica Nobelove nagrade za hemiju 2017. 
May-Britt Moser (1963.-), norveška neurologinja, dobitnica Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 2014. za otrkiće kako nervne ćelije kontrolišu orijentaciju u prostoru.
Andrea Ghez (1965. – ) otkriće supermasivne crne rupe u središtu galaksije, Nobelova nagrada za fiziku 2020.
Jennifer Doudna (1964. – ) CRISPR tehnologija editovanja gena, Nobelova nagrada za hemiju 2020.
Emmanuelle Charpentier (1968.-) CRISPR tehnologija, Nobelova nagrada za hemiju 2020.
Maryam Mirzakhani (1977. – 2017.) matematičarka iranskog porijekla, osvojila Ruth Lyttle Satter nagradu za izuzetan doprinos razvoju matematike.